Vodič za „loše“ novinarstvo i „lošu“ nauku

0

Na sajtu medijske pismenosti za BiH objavljena je tabela sa primjerima kvazi nauke, koji se mogu primjenjivati i u novinarstvu.

Izvor: www.compoundchem.com

Senzacionalni naslovi

Naslovi članaka se obično osmišljavaju kako bi primamili gledaoce da kliknu na članak i pročitaju ga. U najboljem slučaju, ovi članci previše uprošćavaju nalaze istraživanja. A u najgorem, oni ih predstavljaju senzacionalistički i netačno.

Pogrešno tumačenje rezultata

Novinski članci ponekad iskrivljuju ili pogrešno tumače, namjerno ili ne, nalaze istraživanja radi dobre priče. Ako je moguće, pročitajte izvorno istraživanje i ne oslanjajte se, radi informacije, na članak koji se zasniva na njemu.

Sukob interesa

Mnoga preduzeća zapošljavaju naučnike da sprovode i objavljuju istraživanja. Istraživanje treba analizirati imajući ovo na umu, iako ih ta činjenica nužno ne obesnažuje. Istraživanje može, takođe, da bude netačno prikazano radi lične ili finansijske dobiti.

Korelacija i uzročnost

Nipošto nemojte da zamijenite korelaciju i uzročnost. Korelacija dve varijable ne znači automatski da jedna uzokuje drugu. Globalno zagrijevanje se pojačalo od 19-og veka, a broj pirata se smanjio, ali odsutnost pirata ne uzrokuje globalno zagrijevanje.

Teorijski jezik

Teorije u istraživanju samo su– teorije. Pazite na riječi kao što su „može“, „mogao je i mogao bi“ i slično, jer je malo vjerovatno da istraživanja pružaju čvrste dokaze za bilo kakve zaključke kojima su prethodili.

Premalen uzorak

U eksperimentima, što je manji uzorak, manje je povjerenje u rezultate dobijene od tog uzorka. Napravljeni zaključci moraju da se razmatraju imajući ovo na umu iako se u nekim slučajevima mali uzorci ne mogu izbjeći. Uzrok sumnje može da bude činjenica da je veliki uzorak bio moguć, ali je izbjegnut.

Nereprezentativni uzorak

U humanim eksperimentima, istraživači biraju pojedince koji su reprezentativni za određenu širu populaciju. Ako se uzorak razlikuje od populacije kao cjeline, onda i zaključci mogu da budu značajno različiti.

Odsustvo kontrolne grupe

U kliničkom testiranju, rezultati testiranja subjekata treba da se uporede sa „kontrolnom grupom“ kojoj se ne daje sredstvo koje se testira. Grupe takođe treba da budu raspoređene nasumice. U opštim eksperimentima, kontrolni test treba da se koristi tamo gde su sve varijable kontrolisane.

Nema testiranja „na slijepo“

Kako bi se spriječila pristrasnost, subjekti ne bi trebalo da znaju da li su u eksperimentalnoj ili kontrolnoj grupi. Kod duplog testiranja „na slijepo“, čak ni istražitelji ne znaju u kojoj se grupi nalaze subjekti dok se testiranje ne završi. Obratite pažnju – testiranje „na slijepo“ nije uvijek izvodljivo ili etičko.

Pogrešni rezultati

Ovo se odnosi na biranje podataka u eksperimentu koji podržavaju zaključak istraživanja i ignorisanje onih koji to ne čine. Ukoliko je zaključak u nekoj istraživačkoj tezi donijet na osnovu odabira rezultata, a ne na osnovu svih rezultata, to onda stvara zabludu.

Neponovljivi rezultati

Rezultati treba da budu ponovljivi u nezavisnom istraživanju i testirani u odnosu na širok spektar uslova (gde je to moguće) kako bi obezbijedili njihovu opštost. Izuzetne tvrdnje zahtijevaju i izuzetne dokaze – odnosno mnogo više nego samo jednu nezavisnu studiju!

Časopisi i citati

Istraživanja koja se objavljuju u velikim časopisima prolaze postupak kritičke revizije, ali još uvek mogu da sadrže nedostatke pa ih treba ocenjivati imajući ovo na umu. Slično tome, veliki broj citata ne znači uvijek da je istraživanje visoko cijenjeno.

Izvor: medijskapismenost.net

Izvor slike: eu.fotolia.com

Share.

About Author

Magistar komunikologije, saradnik na Institutu za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka.

Leave A Reply