Ubistvo u Sarajevu: Izvještavanje štampe iz Republike Srpske

0

Posljednjih dana ubistvo sarajevske građanke D.M. uzdrmalo je bosanskohercegovačku javnost i privuklo medijsku pažnju širom Bosne i Hercegovine. Ovaj događaj uslovio je različite pristupe, nagađanja i spekulacije kada je u pitanju dnevna štampa u Republici Srpskoj. Koliko su zaista naši dnevni listovi objektivno i profesionalno pristupili ovoj temi? Da li je ovaj dogođaj otvorio vrata senzacionalističkom nijansiranju rubrike hronika?

Prema zvaničnim informacijama, ubistvo starice D. M. (78) desilo se u subotu, 21. juna u naselju Koševsko brdo. Na osnovu ljekarske analize utvrđeno je da je smrt bila nasilna, a MUP Kantona Sarajevo priveo je i prvu osumnjičenu osobu sa inicijalima E. D. (35).

U okviru ovog članka analiziraćemo izvještavanje tri dnevna lista iz Republike Srpske: Blic, Pres RS i Glas Srpske. Članci koji su se 23. juna pojavili u izdanjima pomenutih dnevnih novina podvrgnuti su i bodovani na osnovu pravila SMELL testa u cilju otkrivanja namjernih i nenamjernih grešaka u tekstu. Pojedinačnim bodovanjem ustanovili smo da su Blic i Glas Srpske, osvojivši 34 i 35 bodova, zadovoljili standarde SMELL tabele, dok je pisanje Pres RS bilo ispod prosječne ocjene sa konačnim zbirom od 22 boda.

Kada je u pitanju blagovremenost, sva tri lista su od samog početka prepoznali informativnu vrijednost i društveni značaj događaja. Informtivna vrijednost podrazumijeva mjerila po kojima biramo vijest kao što su značaj, uticaj, blagovremenost, blizina, neuobičajnost, konflikt i humor. Akumulacijom iskustva i znanja kroz godine novinarske prakse prepoznavanje informativne vrijednosti događaja postaje rutinski posao. Događaji sa tragičnim završetkom u neposrednoj blizini neosporno pobuđuju interes građana. Analogno tome, ubistvo u Sarajevu ispunjava kriterijume vijesti i opravdano se nalazi na dnevnom redu štampe.

Respektabilni mediji rukovode se javnim interesom kao prioritetom, odnosno interesom građana bez obzira na njihovo etničko, vjersko ili socijalno porijeklo. U obilju događaja, selektovanih i iskrivljenih informacija, pseudodogađaja, kao i medijski isceniranih događaja, prepoznavanje onih informacija koji zaista sadrže javni interes svakako je težak posao. Transparency International je u izvještaju objavljenom 2003. godine objavio da 77% ispitanika smatra da upravo borba protiv kriminala treba da predstavlja prvi prioritet od javnog interesa. Činjenica je da u našoj zemlji ovakva dešavanja nisu raritet. U neku ruku su optimistične informacije Izvještaja o radu Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo za 2013. godinu koje kažu da je stopa ubistava smanjena za 23, 3 % u protekloj godini.

Izbor vijesti i tema može biti uspješan samo kada novinari prate veliki broj izvora. Izvor je esencijalan element svakog izvještavanja, a samim tim veći broj provjerljivih, relevantnih i posrednih izvora ostaviće utisak uvjerljivosti i objektivnosti. Pri utvrđivanju vjerodostojnosti izvora u tekstovima Glasa Srpske, Blica i Pres RS koristili smo PIE test koji podrazumjeva blizinu, nezavisnost i stručnost/iskustvo.

U sva tri dnevna lista nailazimo na zvanično obavještenje MUP-a Kantona Sarajevo, te informacije on background koje čine riječi anonimnih izvora bliskih istrazi. Pres RS prednjači u korišćenju infomacija on background, te u sedam navrata navodi riječi nezvaničnih izvora. Sva tri dnevna lista pozvala su se na riječi potparola MUP-a Kantona Sarajeva Irfana Nefića, tako da smo u tekstovima naišli na donekle identične izjave, što nas dovodi do zaključka da se nijedne od novina nisu dovoljno angažovale u potrazi za raznovrsnim izvorima.

Navođenjem velikog broja nezvaničnih izvora, izvora bliskih listu, izjava komšija koje su željele ostati anonimne, stičemo utisak neprovjerljivosti izvora. Stručna mišljenja osoba koja mogu da nam daju temeljnije analize i pomognu da objektivnost i etičnost našeg izvještavanja podignemo na viši nivo su itekako korisna. Problem sa mišljenjima stručnjaka nastaje kada se pozivamo na stručnjaka koji nije adekvatan za oblast o kojoj pišemo. Često se dešava da jedna osoba komentariše sve oblasti društvenog života što je svakako neprihvatljivo. Visokokvalitetan tekst trebalo bi da sadrži mišljenja različitih stručnjaka. Čitajući tekstove Glasa Srpske, Blica i Pres RS došli smo do zaključaka da su mišljenja eksperata isključena. Kod izvještavanja o zločinima protiv života preporučuje se saradnja sa stručnjacima za društvena pitanja, psiholozima, sudskim vještacima, doktorima i sl.

MUP Kantona Sarajevo u svojoj izjavi za javnost naveo je inicijale žrtve i optuženog. Detalji zločina nisu otkriveni, niti je precizirano koji su predmeti nađeni u stanu osumnjičenog.

Sva tri dnevna lista su na manje ili više sličan način pristupili pisanju teksta. Žrtvino ime ni u jednom od listova nije otkriveno, odnosno navedeni su samo inicijali, te je tako iskazan visok stepen etičnosti pri izvještavanju o osjetljivim i tragičnim temama. Ispoštovan je i kodeks o privatnosti budući da u priču nije uplitana porodica žrtve i osumnjičenog. S druge strane, sva tri dnevna lista objavila su puno ime i prezime osumnjičenog iako zvanična izjava MUP-a Kantona Sarajevo nije sadržavala ove podatke. Pres RS kao motiv navodi koristoljublje pozivajući se na prošlost osumnjičenog, koji je bio već osuđivan za krivično djelo krađe. Koji motiv stoji iza objavljivanja ovih informacija? Uzevši u obzir i interes javnosti, građansku dužnost kao i novinarski posao kao izuzetno odgovornu djelatnost, ostaje upitno koliko je objavljivanje ovih informacija od javne koristi i koliko će zaista pomoći u daljem postupku razrješavanja ovog slučaja. Potpuno je sigurno da je najvažnija obaveza novinarstva – obaveza prema istini, ali pritom ne smijemo zaboraviti na odredbe Zakona o zaštiti od klevete koji kaže da su prihvatljiva ograničenja slobode izražavanja u pogledu građanske odgovornosti za štetu nanesenu ugledu fizičkog ili pravnog lica iznošenjem ili prenošenjem nečeg neistinitog. Glas Srpske je u okviru nešto podrobnijeg teksta naveo riječi potparola MUP-a Kantona Sarajevo Irfana Nefića, koji prenosi da ljekar sumnja da je starica zadavljena, te da je dežurni tužilac naredio da se izvrši obdukcija.

Ovo nas, pak, dovodi do određenih nedoumica kada je u pitanju naslov kao jedan od ključnih elemenata opremanja teksta. Poslije samog čitanja naslova u ova tri dnevna lista stičemo utisak da je osumnjičeni već okrivljen. U Glasu Srpske naslov glasi Opljačakao i zadavio staricu gdje uočavamo određenu logičku nedosljednost kada je u pitanju nastavak teksta gdje se navodi da se sumnja da je starica zadavljena. Takođe, u nadnaslovu koji glasi Sarajevska policija uhapsila (ime i prezime osumnjičenog) zbog ubistva nailazimo na figuru krivca što znači da je zanemarena činjenica da je E. V. još uvijek samo osumnjičen za ovaj čin. Slično je pristupila i redakcija Blica koji su odabrali naslov Udavio staricu i još efektniji nadnaslov Policija uhapsila višestrukog povratnika. Pres RS je, ponovivši istu proceduru kao prethodna dva lista, otišao korak dalje i u naslovu naveo i predmet kojim je počinjeno ubistvo Staricu udavio kablom, pa je opljačkao. U nadnaslovu navodi se i motiv ubistva Koristoljublje jeziv zločin u sarajevskom naselju Koševsko brdo. U tekstu saznajemo da su tu informaciju saznali od anonimnog izvora u sarajevskoj policiji, te da ne postoje zvanične informacije što nas dovodi do zaključka da naslovi ni u jednom od ova tri dnevna lista nisu u funkciji teksta, odnosno da ne odgovaraju sadržaju te da su emotivno i osuđivački obojeni.

Kada je u pitanju izvještavanje o osobama optuženim za krivična djela, Kodeks za štampu Bosne i Hercegovine u članu 10 govori o tome da novine i periodična izdanja ne treba nikog da tretiraju kao kriminalca prije donošenja sudske odluke koja to potvrđuje, te imaju obavezu ne donositi preuranjene sudove o krivici optužene ličnosti. Bosanskohercegovačka legislativa usvojila je 2006. posebne Preporuke za medijsko izvještavanje sa sudova u izvještavanju o istragama i sudskim procesima koje se bavi ovom tematikom u cilju što profesionalnijeg izvještavanja.

Nasuprot objektivnom i profesionalnom informisanju stoje vidovi manipulacije i ubjeđivanja. Sadržaj koji informiše iznosi provjerljive i nepristrasne činjenice dok sadržaj koji ima za cilj manipulaciju, ubjeđivanje, zabavljanje i šokiranje javnosti barata iskrivljenim, selektovanim i emocionalno obojenim izrazima. Novinarski jezik je jasan i precizan. Nema mjesta za bilo kakva nagađanja, višesmislenosti i fraze, naročito kada je u pitanju informativni žanr. Korišćenje priloga (najvjerovatnije kablom, ogorčeno rekao) i pridjeva (određene stvari, nesrećna starica), koje smo pronašli u članku dnevnog lista Pres RS, ne doprinose preciznosti, objektivnosti i jasnoći teksta. Neprecizne riječi navode publiku na pomisao da novinar nije najbolje upućen u ono o čemu govori. Pridjevi kao što su ogorčeno, nesrećna izazivaju emotivnu reakciju, ali su kontradiktorni principima objektivnog izvještavanja. Pri navođenju citata, Glas Srpske i Pres RS su koristili glagole koji impliciraju vrednovanje iskaza (naglasio je, istakao je). U skladu sa osnovnim pravilima pripisivanja citata ovakve izraze trebalo bi izbjegavati.

Kada je u pitanju fotografija u tekstu, sva tri lista su pristupila prilično profesionalno. Glas Srpske i Blic objavili su fotografiju osumnjičenog bez prikazivanja lica, dok je Pres RS objavio fotografiju sa uviđaja. Fotografija treba da odgovara sadržaju teksta i da bude što aktuelnija. Nesklad između fotografije i sadržaja može naškoditi ugledu i kredibilitetu novina.

Koliko su Blic, Glas Srpske i Pres RS zaista odgovorno pristupili ovom poslu i da li postoje elementi koji su svjesno ili nesvjesno marginalizovani? Većina medijskih praktičara zalaže se za princip audiatur et altera pars  (neka se čuje i druga strana) ili pravilo dvije strane. Ni u jednom od tekstova nismo pronašli izjavu legalnog zastupnika optuženog što dovodi u pitanje objektivnost, uravnoteženost i nediskriminativni karakter teksta. Zapostavljanje i marginalizovanje druge strane sa aspekta relevantnosti i objektivnosti teksta je neopravdano. Ponekad se na objektivnost gleda kao na utopiju, ali je važno da što više nastojimo biti bliži ovom idealu i da u što većoj mjeri odvojimo mišljenje od faktografskog sadržaja. Benteleu je formulisao i određene kriterijume novinarske provjerljivosti koji podrazumijevaju potpunost, neunošenje osjećanja, odvojivost, istinitost, strukturiranje, transparentnost i neutralnost.

Koliko će pažnju i interes pobuditi određeni događaj zavisi i od njegovog pozicioniranja u okviru rubrika. Jedna od najzahtjevnijih rubrika je hronika. Nijedna od rubrika ne posjeduje veći dijapazon ljudskih nesreća. Izabrati dešavanja koja će biti objavljena u okviru hronike je izuzetno odgovoran i delikatan posao. Priča koju analiziramo dobila je dovoljno prostora u istoimenoj rubrici, što znači da je interes javnosti izuzetno visok. To pokazuje i činjenica da su Glas Srpske i Pres RS objavili vijest na naslovnoj strani.

I sami smo svjedoci da u hronici skoro pa svakodnevno nailazimo na priče koji nas ostavljaju bez teksta i koji bi svakako trebalo da utiču na društvenu odgovornost svakog građanina. Međutim, bilo kakvo senzcionalističko pisanje ne bi trebalo biti imperativ ove rubrike. Često se dešava da tekstovi namjernim emotivnim bojenjem i neprincipijelnim ubjeđivanjem imaju za cilj burniju reakciju javnosti. Novinarskom etičkom kodeksu i ljudskim slobodama nikako nije mjesto na marginama. Izdignuti se iznad uobičajne prakse je težak posao, ali njegova neminovnost je neupitna.

Autorka: Svjetlana Mišić

Izvor slike: Glas Srpske, isječak

Share.

About Author

Leave A Reply