SP u fudbalu – najznačajnija sporedna stvar u novinskom izvještavanju – primjer Glasa Srpske

0

U ovom tekstu analiziraćemo na koji način su štampani mediji iz Republike Srpske prenijeli informaciju o pobjedi reprezentacije Bosne i Hercegovine u posljednjem kolu grupne faze Svjetskog prvenstva u fudbalu (25.6.2014. godine). Reprezentativci Bosne i Hercegovine se i pored ostvarene pobjede protiv reprezetnacije Irana (3:1), nisu uspjeli plasirati u drugi krug takmičenja. S tim u vezi odlučili smo se da analiziramo dnevnu novinu Glas Srpske (izdanje za 26.6.2014. godine), kao jedan od najznačajnijih i najuticanijih medija koji ima relativno veliku čitanost i kojem ljudi u isto vrijeme između ostalih najviše vjeruju u Republici Srpskoj.

Iako je u pitanju tema koja je vezana za sport, i kao takva pripada, uslovno rečeno, manje značajnim društvenim temama, smatramo da analiza vijesti o posljednjoj utakmici Bosne i Hercegovine na najvećem sportskom takmičenju na svijetu je vrijedna pažnje naše analize, te da može predstavljati svojevrsni indikator (ne)profesionalnog izvještavanja.

Svjetsko prvenstvo u fudbalu, koje se ove godine igra u Brazilu, svakako predstavlja najveći svjetski sportski događaj o kojem bi trebali izvještavati svi mediji, oslobođeni ideoloških predrasuda i stereotipa. S tim u vezi smatramo da je plasman reprezentacije BiH, gledajući sa profesionalnog aspekta, veoma značajna vijest za BiH, pa time i za RS kao njen sastavni dio.

Prilikom analize u obzir ćemo uzeti samo novinski tekst kao takav, odnosno kao gotov proizvod, bez namjere da ulazimo u razloge i uslove (kontekst) njegovog nastanka. Važno je istaći da će iz analize svjesno biti izostavljeni vladajući društveno politički odnosi u Bosni i Hercegovini koji usmjeravaju uredničke politike određenih medija.

Analizu ćemo zasnovati na nekoliko nivoa, ili bolje rečeno analiziraćemo nekoliko aspekata ove vijesti. Prije svega analiziraćemo koji i koliki medijski prostor u ovim novinama je zauzela vijest o ispadanju reprezentacije BiH sa prvenstva. Prema tome, analiziraćemo da li je vijest zauzela mjesto na naslovnoj strani novina, ili samo u sportskoj rubrici. Na taj način ćemo moći dati odgovor na pitanja vrijednosti koju su navedeni mediji dali posljednoj utakmici reprezentacije. U obzir ćemo uzeti blizinu događaja, opšti društveni interes, kao i važnost događaja za  cjelokupnu javnost.

Osim toga, ocijenili smo da je veoma značajno na koji način, odnosno kakvim novinarskim jezikom, su mediji prenijeli ovu informaciju. Zanima nas da li su tekstovi ideološki obojeni, dvosmisleni, provokatorski, ili su, sa druge strane, jasni, precizni, objekitvni i sl.  U okviru ovog dijela analize posmatraćemo naslovni blok, tekst i fotografiju koja bi trebala da bude dopuna naslovnom bloku i samom tekstu. Tako ćemo ocijeniti nivo profesionalizma u izvještavanju domaćih štampanih medija.

Naš treći korak u analizi baziraće se na ocjeni aktuelnosti, vjerodostojnosti, tačnosti, potpunosti informacije. Imajući u vidu da se ovaj događaj tretirao kao dnevno aktuelni, blagovremenost nije bila u fokusu naše pažnje.

Već na samom početku uočavamo da se vijest uopšte ne nalazi na naslovnoj stranici novine. Smatramo da bi vijest o ispadanju reprezentacije BiH sa svjetskog prvenstva  trebala naći svoje mjesto na naslovnoj stranici s obzirom da je u pitanju prvi, istorijski nastup BiH na najvećem fudbalskom takmičenju na svijetu. Kada na to dodamo i činjenicu da analiziramo novine koje se izdaju upravo u Bosni i Hercegovini, te da bi prema tome zainteresovanost za ovaj događaj trebala biti još veća, onda s pravom možemo dovesti u pitanje profesionalan odnos Glasa Srpske prema ovom događaju.

Tekst o posljednjem nastupu BiH na svjetskom prvenstvu smješten je u rubriku posvećenu dešavanjima na svjetskom prvenstvu. Ova vijest zauzela je gotovo ¾ stranice, te s pravom možemo konstatovati da je poslije Suarezovog „ugriza“  ovaj događaj zauzeo najviše prostora.

Kada je u pitanju fotografija kojom je trebalo ilustrovati, približiti, dopuniti informaciju u pobjedi BiH na utakmici protiv Irana, tu možemo pronaći jednu zamjerku. Naime, na fotografiji dominira iranski reprezentativac Dežagah, iako je akcenat u naslovu teksta na pobjedi reprezentacije BiH („Pobjeda na rastanku“). S tim u vezi smatramo da fotgrafija nije u skladu sa naslovom, ili naslov ne odgovara fotografiji. U svakom slučaju možemo zaključiti kako je i na ovom mjestu prisutan svjojevrsni neprofesionalizam.

Osim toga, u samom tekstu izvor informacije nije jasno naznačen. Ne možemo razlučiti da li je u pitanju preuzeta (agencijska) vijest ili je u pitanju orginalan autorski rad, jer jednostavno tekst nije potpisan. Detaljnija analiza sadržaja teksta bi mogla ponuditi odgovor na ovu situaciju. Naime, u drugom dijelu teksta akcenat je stavljen na privatnu izjavu komentatora BHRT-a Velida Spahe, koji je istakao kako vlada nesloga u timu BiH, te da je došlo do fizičkog obračuna između kapitena BiH reprezentacije Emira Spahića i još jednog igrača. U tekstu se nalaze i doslovni citati Spahine izjave, za koje smatramo da ne bi smjele da se nađu u jednom novinskom tekstu, ukoliko isti želi biti profesionalan. Naima, imajući u vidu da je razgovor Spahe i njegovog sagovornika bio u potpunosti privatne prirode, te da kao takav uopšte ne predstavlja javni interes, postavlja se pitanje zbog čega je ipak ova izjava našla svoje mjesto u novinskim stupcima. Očigledan odgovor na ovo pitanje je neprofesionalizam, čiji uzrok treba tražiti u senzacionalističkom pristupu u izvještavanju, koji je sve više prisutan u svakodnevnoj novinarskoj praksi u BiH. Naime, sa sigurnošću možemo tvrditi da je u pitanju senzacionalistički napis, zbog činjenice da je sportski komentator u trenutku razgovora sa sagovornikom bio obični pojedinac, odnosno nije bio na svom poslu, te se na taj način u potpunosti narušilo njegovo pravo na privatnost. Ovdje želimo istaći da kritika nije upućena konkretnom autoru ovog teksta, već senzacionalističkom pristupu koji polako ali sigurno postaje pravilo pri novinarskim izvještavanjima.

Kada je u pitanju blizina događaja o kojem mediji izvještava možemo primijetiti da je tekst o ispadanju reprezentacije svakako značajan za domaću publiku, te je kao takav zauzeo značajan medijski prostor (iako ostaje kritika da se događaj nije našao na naslovnoj stranici). Na taj način je, donekle, ispoštovan princip blizine. Ipak sa druge strane prostor koji je posvećen reprezentaciji BiH je sa poprilično negativnim novinarskim uklonom, koji može biti uslovljen društveno političkim kontekstom u kojem mediji rade. Tu se najbolje pokazuje centrifugalna uloga medija, pri čemu se nastoje zadržati ili još više potpirivati etničke (u ovom slučaju navijačke) razlike koje postoje u bh. društvu. S obzirom da je prisutan negativni novinarski uklon koji se, kako smo rekli, ogleda u neprofesionalizmu, isticanju ispadanja sa takmičenja, a ne pobjede u posljednoj utakmici, kao i isticanju negativne atmosfere u timu, da se zaključiti da je društveni interes takođe samo djelimično zadovoljen. Poraz reprezentacije BiH, kao i njeno prvo učešće na svjetskom prvenstvu, je svakako događaj koji je važan (ili koji bi trebao biti važan) za cjelokupnu javnost. Međutim ovaj mediji to nije prepoznao i u tome se ogleda neprofesionalni pristup u izjveštavanju.

Tačnost teksta, takođe, možemo posmatrati sa najmanje dva aspekta. Naime, prije svega treba istaći da je vijest struktuisana u dva (logički nepovezana) dijela. Prvi se odnosi na sam tok i rezultat utakmice i taj dio je potpuno tačan i provjerljiv (iako nije naveden izvor). Međutim drugi (veći, obimniji) dio teksta je, kako smo ranije istakli, posvećen izjavi sportskog komentatora, koja je mimo svih etičkih i profesionalnih kodeksa iskorišten zarad senzacionalističkih, a time i profitno orijentisanih, interesa. Osim toga, u tekstu nije obezbijeđen medijski prostor za drugu ili treću stranu, pri čemu se iz vida gubi značaj uravnoteženosti teksta.

Sada je važno naglasiti i činjenicu da ovaj tekst ne predstavlja ni logički jasnu cjelinu. Naime, prvi dio teksta se odnosi na utakmicu između BiH i Irana, što u potpunosti odgovara naslovnom bloku i fotografiji (donekle). Ovaj dio teksta zauzima veoma malo prostora (1/4 teksta). Međutim, drugi dio teksta koji nema gotovo nikakve logičke veze sa prvim, a samim tim ni sa naslovnim blokom, zauzeo je mnogo više prostora (1/2 teksta). Posljednja četvrtina teksta posvećena je utakmici između Argentine i Nigerije koja je završena pobjedom Argentine 3:2.

Značajno je primijetiti da, iako bi za novinarski jezik bilo karakteristično objektivno, profesionalno i neutralno izvještavanje, smatramo da u ovom slučaju ovi epiteti sugerišu nešto drugo. Naime, objektivni novinarski jezik u ovom slučaju sugeriše jednu hladnoću, pa čak i nezainteresovanost za sam događaj. Moramo primijetiti da prema reprezentaciji BiH postoji velika distanca u izvještavanju,  te se stiče utisak da je u pitanju reprezentacija neke daleke i strane zemlje. Osim toga u tekstu je akcenat na ispadanju sa takmičenja kao i na negativnostima koje su pratile posljednji nastup, čime se zapravo potvrđuje naša teza o negativnom stavu prema reprezetnaciji BiH koji se iščitava iz ovog teksta.

Izuzimajući društveno politički kontekst u kojem egzistira analizirani medij, kao i odnos publike ovog medija prema reprezentaciji BiH, a imajući sve navedeno u vidu, možemo zaključiti da ova tema ipak nije dovoljno profesionalno obrađena. Iako smo analizirali izvještavanje o sportskom događaju, koji sam po sebi ne bi trebao predstavljati „veliki“ profesionalni izazov, čini se da se pokazalo upravo suprotno. Nelogičnosti koje obiluju u pristupu u ovom medijskom izvještavanju zapravo predstavljaju indikator neprofesionalizma na domaćoj novinarskoj sceni. Naime, smatramo da je od naslovne stranice, preko naslovnog bloka, fotografije i same organizacije teksta sve moglo biti značajno drugačije, odnosno profesionalnije. Događaj je prije svega trebao zauzeti svoje mjesto na naslovnoj strani kao jedan od najznačajnijih sportskih uspjeha fudbalske reprezetnacije BiH, zatim na fotografiji je trebalo da se nađu reprezentativci BiH, kao glavni akteri pobjede odnosno ispadanja sa takmičenja. Tako bi fotografija više odgovarala naslovnom bloku. Sam tekst je trebalo drugačije organizovati. Izabaciti nepotrebni senzacionalizam i izjavu komenatora Spahe, a umjesto toga prenijeti izjave igrača ili trenera. Takođe, potrebno je bilo navesti izvor odnosno autora teksta. Na taj način bi izvještaj o ovoj utakmici bio značajno profesionalniji.

Izvor slike: Glas Srpske, isječak

Share.

About Author

Leave A Reply