Sanitetsko vozilo, helikopteri, službena vozila u funkciji političke kampanje?

0

O medijskoj snazi u aktuelnom vremenu svjedoče brojne njihove mogućnosti: da utiču na oblikovanje javnog mnenja, činjenica da su sekundarni agens socijalizacije, najčešći izbor neformalnog obrazovanja, graditelji društvene percepcije i još mnogo toga. Upravo svjesni te njihove snage, političari ih koriste često kao sredstvo za promociju sopstvenih stavova i ostvarenja ličnih interesa ili interesa svoje partije. Tako i u predizbornom periodu, skoro cijela kampanja koncentrisana je u medijima, upravo iz tog razloga. Međutim, svake izborne godine, nove kombinacije medijskih i kampanjskih tehnika nas iznenađuju, ali nažalost – ne izuzetno prijatno. Od različitih propagandnih audio-vizuelnih proizvoda, stigli smo do trenutka kada možemo svjedočiti zloupotrebama čitavih medijskih kuća, koje jasno staju na stranu jednih ili drugih, te svjesno manipulišu javnošću. Sugerisanje ignorisanja takvih sadržaje i odabir drugog medija, u kontekstu individualne slobode izbora izvora informisanja može se ponuditi kao opcija, ali kada to postane lična borba medijskih kuća, koja se proteže pred očima (i novčanicima!) publike, to itekako postaje naša stvar.

U mnoštvu tekstova i ostalih medijskih sadržaja koji bi se mogli detaljno analizirati u kontekstu medijske odgovornosti (a neke od njih smo i na Medijskoj slici pominjali i prije nego što je započela zvanična kampanja), ovdje ćemo se pozabaviti viješću koju je Glas Srpske objavio u vidu svog zapažanja o neregularnostima u izbornoj kampanji i jednim kratkim tekstom koji predstavlja odgovor na tu vijest, objavljeni 23. septembra, prvi na portalu Glasa, a drugi na portalu BN televizije, simptomatičnog naziva: SRNA i Glas primjetili vozilo Hitne pomoći, ali ne i helikopter i stotine audija?!

Prvi tekst je objavljen kao ukazivanje na, kako se navodi, šokantne načine zloupotrebe službenog vozila Hitne pomoći u Šekovićima u svrhe predizborne kampanje. Način na koji je Glas Srpske ukazao na ovu vijest, najbolje će se shvatiti kroz SMELL test.

Izvor (source) od kojeg Glas saznaje informaciju da se direktor Doma zdravlja vozio u sanitetskom vozilu, oblijepljenom plakatima Srpske demokratske stranke, ne imenuje se, već se označava kao sagovornik iz Šekovića. Kod pominjanja subjekata u događaju, umjesto konkretnim imenima, služi uopštenim terminima kao što su stanovnici Šekovića, sagovornici Glasa, neko (je sugerisao) i slično. Osim što se na ovaj način medij udaljava od namjere da ukaže na ozbiljnu povredu pravila upotrebe vozila javne zdravstvene ustanove, ostavlja i prostora za jednostavan demant, a čak i žalbe nadležnim tijelima od optužene strane iz razloga neozbiljnosti i neutemeljenosti ovakvih navoda. S druge strane, sagovornici koji komentarišu događaj, ali ne navode da li su bili direktni svjedoci, su odbornici Saveza nezavisnih socijaldemokrata, politički oponenti SDS-a, koji imaju i lični interes, a samim tim i motiv da kritikuju postupke neetičnog (i bilo kakvog drugog) postupanja u promociji SDS-a. S druge strane, uravnoteženost članka se postiže tako što se konsultuje resorni ministar u Vladi Republike Srpske, koji svoju izjavu stavlja u okvir činjenice da provjere ovih optužbi još traju, te da postoje propisani postupci koji će se primjenjivati u slučaju da se pokaže da su navodi istiniti. Takođe, medij navodi da je pokušao uspostaviti kontakt sa akterima događaja, direktorom Doma zdravlja (koji se optužuje da koristio je vozilo za promociju predizbornih aktivnosti) i vozač saniteta, te da su obojica bili nedostupni. Iako nije bilo odgovora koji bi nam pružio drugi ugao gledanja, medij je opravdao izostanak istog i tako uravnotežio strane u članku koliko je bio u mogućnosti.

Kada se bavimo motivom (motive) koji je medij imao pri objavi ovog teksta, moglo bi se zaključiti i da je pristrasan u političkom pogledu, odnosno da favorizuje vladajuće stranke. Međutim, pošto takvih dokaza nema, a motive onih koji su komentarisali događaj smo prethodno opisali, mi se ovdje nećemo baviti pretpostavkama. Umjesto toga, ukazaćemo na očigledan motiv u pogledu protesta i revolta protiv prelaženja granica u predizbornoj kampanji i skandaloznog uzurpiranja rada javne zdravstvene ustanove i to, ni manje ni više nego od strane direktora te ustanove lično.

Uzimajući u obzir prethodno navedeni stav kao motiv objavljivanja teksta, da bismo to uvažili, neophodni su dokazi (evidence) koji bi išli u prilog ozbiljnosti pristupa temi. Međutim, dokazi koje nudi ovaj tekst za navode koji se iznose, veoma su siromašni u smislu da tekst nudi samo svjedočenja, a nema, npr. fotografije onoga o čemu se govori. S druge strane, izjave očevidaca su nepouzdane, ne iz razloga nekonkretnosti onoga o čemu se govori,  već iz razloga neimenovanih izvora o kojima smo govorili na početku testa. Da su u tekstu navedena imena nepristrasnih posmatrača koji su davali izjave o događaju, one bi itekako imale težinu dokaza.

U procjeni i ocjeni logike (logic) kojom se rukovodilo u tekstu, ukazujemo na dvije logičke greške koje urušavaju vjesnovrijednost. To su logička greška ne slijedi (non sequiturs) i logička greška nedostatka konteksta (lack of context).

Prvu grešku nalazimo u komentaru sagovornika koji je predsjednik Opštinskog odbora SNSD-a, a koji započinje objašnjavanje kako se vozila sa rotacijom ne smiju zloupotrebljavati,  da bi na kraju govorio o tome kako radnicima Doma zdravlja kasni već 9 plata. Obje činjenice su prihvatljive, ali ne stoje u međusobnoj vezi, tj. kašnjenje plata nije u vezi sa događajem koji je centralna vijest članka. Postupak direktora Doma zdravlja u Šekovićima kojim, navodno, zloupotrebljava sanitetsko vozilo, pitanje je kršenja zakonskih propisa, a posebno je pitanje njegovog načina i uspješnosti rukovođenja instuticijom u kojoj je direktor.  Druga logička greška, nedostatak konteksta, prisutna je pri kraju članka, kada se dodatno iznose pojedinosti o radu Snježana Sokića, spornog direktora i to od strane neimenovanog izvora iz, kako tvrdi medij, Doma zdravlja. U ovom dijelu članka sporno je to što se iznosi nečiji subjektivni navod i neprovjereni podatak o tome da je ovaj direktor zaposlio nepotrebnu radnu snagu i to se pripisuje aktivnostima u svrhu prikupljanja podrške na izborima. Takođe, iznosi se metaforični navod o tome kako ovaj direktor nesavjesno rukovodi zdravstvenom ustanovom i ne poštuje propisano radno vrijeme koji, ukoliko bi bio potvrđen, svakako predstavlja svojevrstan poziv na odgovornost od strane medija, ali u kontekstu priče koja nam se predstavlja, ne igra značajnu ulogu.

Optužujućѝ članak koji smo do sada opisivali, dobio je svoj odgovor u vidu članka na portalu BN TV. Radi se o oštroj kritici koju je uputila BN TV u pravcu objava novinske agencije SRNA i dnevnog lista Glas Srpske, o tome kako se vozilo hitne pomoći (zlo)upotrebljava  u opštini Šekovići, u svrhu predizbornih aktivnosti Srpske demokratske stranke, a ne izvještavaju o tome kako, predsjednik Republike Srpske pravi, prema njihovoj procjeni, nepotrebne troškove prevoza u toku svojih aktivnosti i putovanja.

Cijeli tekst predstavlja logički nekonzistentnu i neutemeljenu priču iz više razloga. Prvenstveno, izdvaja se dio teksta u kojem se jasno izražava skandaloznost i šokiranost postupcima direktora koji zloupotrebljava službeno vozilo zdravstvene ustanove u svrhu predizborne kampanje. Ono što je uslijedilo kao reakcija jesu navodni komentari neimenovanih građana, koji  su objedinjeni u jednu rečenicu i interpretirani. Komentar se odnosi na izrevoltiranost, ali ne u pogledu postupaka koji su opisani u Glasovom članku, već u pogledu navodnih zaključaka građana o tome da mediji koji su prenijeli vijest o predizbornom sanitetskom vozilu iz Šekovića, rade u interesu vladajućeg režima i da je ovaj članak samo jedno od sredstava kojima se radi protiv opozicionih partija. U istinitost i opravdanost komentara ovdje nećemo ulaziti, jer se radi o subjektivnom pitanju, ali zato veliku ulogu u vrijednosti i relevantnosti komentara igra to što nema imenovanog, niti citiranog izvora, već se koriste termini kao nekoliko građana naš sagovornik. Osim narušavanja relevantnosti izjave, ovaj navod sadrži i jednu logičku grešku koja se naziva pretjerano uopštavanje, a predstavlja pojavu kada se izvodi zaključak neutemeljenim tehnikama i korištenjem uopštenih termina, a ti termini su upravo oni koje smo naveli.

Drugi razlog, možda i važniji, zbog čega je logički neutemeljen članak, jeste zbog postavljanja u odnos dvije neuporedive stvari i tu uočavamo grešku pogrešnog poređenja (flawed comparisons). Greška se ogleda u sljedećem:

BN TV portal se pridružuje osudi činjenice da se vozilo zdravstvene ustanove upotrebljava u predizbornoj kampanji, ali ističe da je to jedna mala muva pored slonova na putu i jastrebova u vazduhu. Ovim jezički i stilski pogrdnim izrazima, metaforom koja se ne uklapa u novinarski jezik, već je domenu žargonskog diskursa, uvode se čitaoci u drugu izjavu, koja potiče kako to navodi medij, od sagovornika iz Zvornika. Ta izjava govori o tome kako predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, svakodnevno krstari svojim helikopterom, te da ga pri slijetanju čekaju na desetine audija. Ne sporimo činjenicu da službena vozila i letjelice iziskuju mnogo troškova i da bi se svakako moglo uštediti na ovakvim izdacima, ali takođe, ono što jeste sporno u ovome je činjenica da se poredi neuporedivo. Ukoliko se predsjednik Republike Srpske proziva zato što koristi službena vozila, takav stav nije utemeljen jer se radi o funkcioneru za čije poslove i aktivnosti i postoje ta prevozna sredstva. Predizborna kampanja je u domenu partija i pojedinaca i oni moraju da se snađu u okviru sredstava koja su im lično na raspolaganju ili u partiji. Korištenje sredstva koja su javno vlasništvo u predizbornoj kampanji je neetički i zakonski nedozvoljeno, pa koja god partijska opcija bila u pitanju. Ukoliko se željelo istaći da Milorad Dodik koristi republička sredstva kao kandidat SNSD-a, a ne kao osoba koja obavlja funkciju predsjednika Republike, onda je to drugi kontekst i takođe, iziskuje dokaze.

Objektivnom medijskom sadržaju najviše doprinose provjerljivi izvori i navodi. Ponuditi neimenovane izvore i njihove neprovjerljive tvrdnje uzeti kao preovlađujuće mišljenje, samo se može tumačiti kao manipulacija objektivnošću. Izjave slučajnih prolaznika su validne samo ukoliko se može dokazati njihova neposredna uključenost u događaj ili komeptencija u pogledu teme i oblasti o kojoj iznose stav. Trenutno, tekst koji je BN portal objavio ne prati logički slijed i predstavlja neargumentovani revolt koji bi se mogao smjestiti čak i u domen pravdanja opozicione partije, odnosno aktera događaja iz Šekovića. P(r)ozivati Novinsku agenciju Republike Srpske i Glas Srpske zbog objave sumnje o zloupotrebi položaja i ovlaštenja, posebno kroz retoriku ima i gore, niti doprinosi kredibilnosti niti pouzdanosti portala BN.

Izvor slike: Glas Srpske, isječak

Share.

About Author

Bojana Miodragović, diplomirala 2014. godine na master studijama Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu sa zvanjem master sociolog, diplomirala 2012. godine na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci sa zvanjem profesor sociologije. Saradnik na Institutu za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci.

Leave A Reply