Pogled na izvještavanje u predizbornoj kampanji

0

Predizborna kampanja za opšte izbore u Bosni i Hercegovini zvanično počinje 12. septembra. Politički govori, televizijske debate, reklame, bilbordi, javni skupovi su neke metode koje će se koristiti u pokušaju pridobijanja što veće podrške birača. Mediji će ponovo biti u centru pažnje, jer tokom narednih mjesec dana važe nešto drugačija pravila (neka su zakonski propisana, neka nisu). Možda se u zakonskom okviru krije jedan paradoks: zbog čega se posebno naglašava objektivnost, uravnoteženost, pravičnost? Zar ne bi to trebalo biti pravilo tokom cijele godine, a ne samo tokom izborne kampanje? U ovom tekstu ću ponuditi svoje mišljenje o tome šta nas očekuje u predizbornoj kampanji, ali iz perspektive odgovornih medija.

Odgovoran medij uvijek brine o opštem društvenom interesu, a opšti izbori svakako jesu važni i značajni. Uloga medija u predizbornoj kampanji se transformiše u poseban tip javne govornice, jer svim političkim akterima treba ponuditi iste uslove za komuniciranje sa biračima. Bez obzira na vrstu medija i oblik vlasništva (javni/komercijalni), svi politički akteri bi trebali imati jednaku šansu i jednake uslove. To je princip uravnoteženosti, koji je posebno važan za javni radio-televizijski servis. Dakle, odgovoran medij tokom predizborne kampanje svakom registrovanom političkom akteru daje jednaku važnost, čime se mijenja njegova pozicija u testu novinarnosti. Naime, prema kriterijumu vjesnovrijednosti, važnost se mjeri u odnosu na stepen uticaja događaja/aktera na ciljnu javnost. Ukoliko bi se medij držao striktno ovog pravila, postojala bi mogućnost za zloupotrebu – nemaju svi kandidati i sve političke partije isti opseg djelovanja. U ovom slučaju, odgovoran medij posmatra izborni proces kao cjelinu i ne zanemaruje realno stanje na „terenu“.

Realnost političke borbe se sastoji u tome da, ipak, nemaju svi politički akteri jednake mogućnosti. Političke partije sa velikom bazom članova, sa razvijenom strukturom odnosa prema medijima stoji u komparativnoj prednosti u odnosu na „male igrače“. Njihove političke reklame su skuplje, bilbordi su na svakom koraku, javne skupove održavaju redovno u svim gradovima i opštinama. Moguća „zlatna sredina“ za poboljšanje pozicije manje razvijenih političkih partija bi bila da medij stane na njihovu i stranu i tako pozitivno diskriminiše na štetu „velikih“. Međutim, odgovorno novinarstvo se ne treba baviti ovim problemima, jer odgovoran medij uvijek zauzima poziciju građanina. To znači da oni svoju ulogu obavljaju onda kada ne prave razliku između „favorita“ i „autsajdera“, pogotovo kada su u pitanju televizijske debate. Svrha debate je da ponudi javnosti uvid u konkretne stavove kandidata, što znači da odgovoran medij ne dopušta učesnicima da se bave očiglednom demagogijom i zloupotrebom publiciteta. Novinarstvo koje je u službi građana ne ostavlja svima mogućnost da slobodno govore sve što im padne napamet; odgovoran medij nije držač mikrofona, već kritički propituje nelogičnosti. Na primjer, ukoliko kandidat pravi očigledne logičke greške i koristi pseudo-argumente, zadatak odgovornog medija je da kandidatu postavi kontrolna pitanja:

Kandidat 1: „Prethodna vlast je korumpirana, potrošili su budžetska sredstva za privatna putovanja!

Novinar: „Možete li nam ponuditi neke dokaze koji idu u prilog iznesenim tvrdnjama?

Odgovoran medij ne mora po svaku cijenu objasniti sve probleme koje iznesu politički akteri, ali je samim kritičkim stavom opravdao povjerenje ciljne javnosti. Ista situacija je sa štampanim medijima – suludo je tražiti od medija da provjeravaju sva predizborna obećanja, ali građanima se mora ponuditi više od pukog prenošenja političke demagogije. Naravno, kao što je navedeno na početku teksta, odgovoran medij je odgovoran medij tokom cijele godine, ne bi trebalo biti „posebnog“ nastupa samo zato što je u pitanju predizborna kampanja. Međutim, član 16 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine obavezuje sve medije da sa posebnom pažnjom pristupaju izvještavanju u tom periodu. Mišljenja sam da medij koji se pridržava kriterijuma vjesnovrijednosti, apsolutno ne mora obraćati toliko pažnje na posebne propise. Tokom predizborne kampanje, vjesnovrijednost se provjerava na sljedeći način:

Opšti društveni interes: Izbori su svakako od velikog društvenog interesa za sve stanovnike Bosne i Hercegovine. U posebnom smislu, ovaj kriterijum se odnosi na pitanje Da li medij dopušta da politički akter svjesno obmanjuje ciljnu javnost?

Blizina: Blizina varira u odnosu na tip medija. Na primjer, lokalnom mediju prioritet trebaju biti teme koje se tiču njihove sredine, ne zanemarujući teme koje se tiču izbora viših nivoa vlasti.

Posljedičnost: Ovaj kriterijum je najvažniji u predizbornoj kampanji. Odgovoran medij nudi potencijalnom biraču informacije koje mogu uticati na izbornu odluku. Dakle, pitanje je Da li su našoj ciljnoj javnosti informacije korisne ili imaju cilj da manipulišu?

Važnost: Kao i kod društvenog interesa, važnost je u načelu zastupljena zbog značaja izbornih procesa na kompletan život građana.

Nepredvidljivost: Kao događaj, izbori nisu nepredvidljivi, ustavom i zakonima je definisan period opštih izbora (svake 4 godine). U užem smislu, nepredvidljivost je važna u onim dijelovima uredničkog sadržaja koji je namijenjen redovnom izvještavanju – ukoliko politički akter ne govori ništa novo, manja je vjerovatnoća da je potrebno objaviti.

Kulturološka informisanost: Izvještavanje u predizbornoj kampanji je ključno za izgradnju participativne političke kulture. Načinom, opsegom i pristupom predizbornoj kampanji odgovoran medij stvara određen obrazac znanja kod ciljne javnosti. Ukoliko mediji stvaraju kult ličnosti od određenih političara, teško je očekivati da se stvara participativna politička kultura.

Odgovoran medij na prvo mjesto stavlja građanina, a ne političke i ekonomske elite; odgovoran medij ne služi za aklamaciju predizbornih obećanja, on ih kritički ispituje; odgovoran medij nema „držače mikrofona“, nego novinare koje se stavljaju u poziciju građana; odgovoran medij ne traži zakonske regulative, on ih se pridržava iz principa i etičkih normi; odgovoran medij ne zloupotrebljava javnost, on je emancipuje; ozbiljan medij ne privlači pažnju senzacionalizmom, već korisnim temama koje su prikazane na zanimljiv način. Pošto je kod nas još uvijek teško očekivati da se mediji ponašaju odgovorno svaki dan, da li puno tražimo ako očekujemo da pravično izvještavaju tokom predizborne kampanje?

Izvor slike: vesti-online.com

Share.

About Author

Magistar komunikologije, saradnik na Institutu za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka.

Leave A Reply