Nezavisnost izvora kao predispozicija odgovornog novinarstva

0

Medijske kritike su u posljednje vrijeme usmjerene u pravcu pretjeranog izvještavanja o negativnim pojavama, te uticajem ovakve selekcije vijesti na kreiranje iskrivljene slike društva. Slika koja se prikazuje na ovaj način isključuje bilo kakve pozitivne primjere iz života, pozitivne primjere društvenih i omladinskih akcija, uspješnih pojedinaca, humanog djelovanja i slično. U tekstu koji ovdje analiziramo uviđamo sličan pristup i pretjerivanje pri oslanjanju na jedan faktor – u izvještavanju o određenoj pojavi i na taj način, postizanja jednostranosti u izvještavanju. Pomoću kriterijuma McManus-ovog SMELL testa i PIE testa ukazaćemo na postupke neozbiljnog novinarstva unutar analiziranog medijskog sadržaja.

7. aprila 2015. godine portal Nezavisnih novina je objavio tekst pod naslovom Hoće posao, a neće da se usavršavaju, koji je potom preuzeo portal banjalucanke.com s tim da mu je dao naslov Mladi hoće posao bez truda i edukacije. Tekst je kritika usmjerena prema mladim ljudima u BiH, odnosno RS, koji ne upražnjavaju dodatne edukacije i neformalno obrazovanje, a koji su nezaposleni i navodno se u neaktivnom stručnom usavršavanju vidi jedan od najvažnijih razloga za njihovu nezaposlenost. U članku se iznose statistički podaci koji pokazuju visok stepen nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini, kao i izjave i tvrdnje nekoliko sagovornika koji komentarišu isključivo neaktivnost mladih u pogledu doedukacija i do/prekvalifikacija (na to se oslanjaju pri komentarisanju velike nezaposlenosti u zemlji).

MekManusovi testovi prvenstveno posvećuju pažnju analizi izvora informacija (source). Dok se slučajevi u kojima se ne navodi ili ne imenuje izvor informacija, smatraju najdrastičnijim oblikom kršenja uslova za profesionalno i objektivno izvještavanje, u slučajevima kada su izvori poznati, neophodno je provjeriti reputaciju izvora, ali i primijeniti PIE test, kako bi utvrdili njegova relevantnost i stručnost. U analiziranom tekstu, pohvalno je što je korišten relativno veliki broj izvora (pet sagovornika) iz koji obavljaju funkcije u institucijama koje rade s mladima i institucijama koje su vezane za traženje posla. Dok se jedan dio izjava ovih sagovornika odnosi na istraživanja vezana za djelatnost institutcije u kojoj su zaposleni, dio izjava se odnosi i na tvrdnje zasnovane na procjeni ovih sagovornika. Kada je u pitanju reputacija izvora, radi se o predsjedniku jedne omladinske organizacije, projekt koordinatoru druge omladinske organizacije, direktoru Asocijacije poslodavaca BiH, voditelju prodaje na jednom portalu za zapošljavanje, te zamjeniku direktora Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Oni sagovornici koji se u svom radu bave, između ostalog i organizacijom edukacija i seminara za mlade, očekivano pozivaju mlade ljude na takve događaje. Takođe, ovi izvori se ne pozivaju na bilo kakve puteve kojima dolaze do informacija koje se odnose na širu populaciju koja se komentariše, osim sopstvenog zapažanja. Iz tog razloga, tvrdnje su subjektivne i ne mogu se smatrati relevantnim da bi se (osnovnim) uzrokom nezaposlenosti mladih smatralo to što neće i ne žele da se odazivaju na seminare i edukacije. Ovakvo relativizovanje postavlja cijeli analizirani sadržaj u svjetlo samo jedne činjenice, mada je opšte poznato da je problem nezaposlenosti umnogome dublji i složeniji. U provjeri izvora korištenih u tekstu, važno je i posmatrati da li su izvori primarni, odnosno da li su informacije u tekstu prikupljene od direktnih učesnika događaja ili pojave o kojoj se izvještava, ili sekundarni, odnosno da li izvor posredno prenosi nečije tvrdnje. U ovom tekstu, dio tvrdnji koje su u vezi sa poslovanjem dvije agencije iz koje dolaze sagovornici – proizilaze iz njihove nadležnosti. Drugi dio iznesenih tvrdnji je sekundaran, obzirom da sagovornici koji dolaze iz omladinskih organizacija koriste termine kao što su siguran sam, većina mladih  i pozivaju se na nečija tuđa iskustva. Ovakve tvrdnje ukazuju i na logičke greške o kojima će se govoriti kasnije u SMELL testu. Na stepen vjerodostojnosti izvora informacija najbolje ukazuje PIE test:

Proximity (Blizina) – nakon utvrđivanja da se radi o sekundarnom izvoru, odgovoran medij je dužan provjeriti navode i pružiti publici potvrdu navedenog. U slučaju gdje su u pitanju primarni izvori, nekoliko rekla-kazala tvrdnji je iskorišteno za generalizaciju pojave, što se ne bi smjelo činiti ni na osnovu jedne primarne izjave.

Independence (Nezavisnost): Kada je u pitanju nezavisnost i nepristrasnost izvora koji su korišteni u ovom članku, transparentnost u pogledu funkcija sagovornikā koje obavljaju omogućava nam da preispitamo kategorije koje nalaže PIE test. Imajući u vidu na kojim pozicijama se nalaze sagovornici, kao i to šta su izjavljivali, uviđamo sljedeće: sagovornici koji potiču iz omladinskih organizacija su iznosili negativnosti u vezi sa neodazivanjem mladih na seminare, konferencije i doedukacije. Oni imaju motiv da iznose nezadovoljstvo ukoliko njihove aktivnosti nisu dovoljno ispraćene. Usljed tog nezadovoljstva, očekivano je da istaknu kako pasivnost mladih može biti loša po njihovu biografiju, a zatim i po zaposlenje, međutim, svođenje razloga za nezaposlenost na samo jedan taj faktor je jednostrano i neobjektivno.

Expertise (Stručnost/Iskustvo) – Kada je u pitanju stručnost izvorā, u ovom tekstu je transparentno navedeno ko od sagovornika obavlja koju funkciju i u kojoj je to instituciji. Ono što se ne smije izgubiti iz vida u ovoj analizi jeste upravo pitanje PIE testa koje se odnosi na izbalansiranost u pogledu izjava. Analiziranom tekstu ne manjka sagovornika različitih profila, ali ono što umanjuje stručnost izvora jeste činjenica da oni govore na temu nezaposlenosti samo iz ugla slabog odziva na dodatne edukacije i usavršavanja, isključujući sve druge faktore. Izvori koji posjeduju podatke o broju nezaposlenih i broju neuspješnih prijava na različite poslove, u ovom slučaju imaju manipulativni karakter, jer se nigdje ne ističe koliko je slučajeva u kojima je učešće zahtjeva za dodatnim vještinama bilo presuđujuće u odbijanju posla u odnosu na ukupan broj nezaposlenih mladih ljudi.

Motivi (motive) sagovornika koji dijele informaciju s javnošću su jako važan segment ispitivanja vjerodostojnosti izvora u sklopu analize medijske odgovornosti. U ovom dijelu je bitno ispitati kakav je karakter iznesenog sadržaja, te da li je izvor u vrijeme davanja izjave izložen sukobu interesa. Kada se radi o sagovornicima koji su se, u odgovoru na konkretno pitanje, pozivali na statističke podatke, možemo potvrditi da se radi o sadržaju koji informiše. Osobina ovakvog sadržaja je da se tvrdnje iznose nepristrasno, da se sagovornik poziva na konkretan izvor i da je sve iznesenȏ provjerljivo. S druge strane, sadržaj koji ubjeđuje  je prisutan u izjavama koje govore o stavu poslodavaca, te o tome kako poslodavcima nije dovoljno formalno obrazovanje koje mladi ljudi steknu u školama i na fakultetima. Riječ je o principijelnom ubjeđivanju, gdje sagovornik zaista otvoreno zastupa tezu da je dodatna edukacija ključ za pronalazak zaposlenja kod većine nezaposlenih, a posebno kod većine nezaposlenih mladih.

Dokaz (Evidence) – Kada smo utvrdili koliko je izvora korišteno u tekstu, te kakav je stav prema mladim nezaposlenim ljudima zauzet u članku, a posebno koji mu je naslov dat, treba sagledati koji su dokazi ponuđeni za takve tvrdnje. Kada je riječ o sagovornicima sa portala za zapošljavanje i iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, dokazi koje oni nude su transparentni, jasni i ostavljaju mogućnost za provjeru, obzirom da se radi o istraživanjima njihovih institucija. U navodima predsjednika omladinske organizacije, projekt koordinatora druge omladinske organizacije, te direktora Asocijacije poslodavaca BiH se nalaze osuđujuće tvrdnje, poput: posla ima, samo ga treba tražiti; mladi ljudi nemaju dovoljno kompetencija da odgovore potrebama koje ponuđeno radno mjesto zahtijeva; mali dio njih vidi korist za sebe u tom polju  i slično. Za ovakve tvrdnje se ne nude konkretni dokazi, posebno se ničim ne dokazuje kako su baš ovi razlozi presuđujući u odnosu na neke druge koji se ističu u debatama o nezaposlenosti (npr. korupcija, nepotizam, neusklađenost ponude i tražnje na tržištu rada, nedostatak prakse, loši uslovi, siva ekonomija i slično).

Logika (Logic) – Test koji se primjenjuje za analizu ovog članka, nije nimalo površan i to dokazuje činjenica da je jedan od kriterijuma koji se ispituju i logika, odnosno smisao onoga što je izneseno. Kompatibilnost iznesenih tvrdnji sa već poznatim i utvrđenim činjenicama, te svaka generalizacija se moraju podrobno ispitati.  Prvi sagovornik navodi da većina mladih ljudi kuka da nema posla, da posla ima, kao i da je siguran da većina mladih vrijeme gubi u kafanama. Pojmovi kao što su većina mladih, u većini slučajeva, otkrivaju nam logičku grešku koju izvor koristi u izvođenju svojih zaključaka, a to je Innuendo: prikriveno impliciranje nečega da je tačno i dokazano. On koristi sopstvena iskustva u pojedinačnim situacijama, da bi izveo univerzalni zaključak koji se odnosi na mnogo širu populaciju. U svojim izjavama je iznosio uopštene podatke (poslodavci nude radna mjesta, ali mladi ljudi koji im se jave nemaju dovoljno kompetencija da odgovore potrebama koje ponuđeno radno mjesto zahtijeva), čime uočavamo grešku pod nazivom pretjerano uopštavanje ili overgeneralization, čime se nekoliko primjera upotrebljava za objašnjavanje kompleksnog fenomena kao što je visoka nezaposlenost.

Izostavljeno (Left out) – Nadovezaćemo se na prethodna saznanja u analizi, među kojima je najbitnije da se veliki dio najvažnijih izjava zasniva na tvrdnjama koje su izvedene na logičkim greškama. Članak koji se optužujuće odnosi prema populaciji mladih, treba potkrijepiti zaista čvrstim dokazima koji publici pružaju uvid u to da sami mladй snose krivicu za svoju nezaposlenost. Osim dosad uočenih logičkih manjkavosti, uviđa se i da je izostao pogled sa različitih stanovišta, odnosno da je upotrebljeno samo jedno gledište čime se može reći da je izvršena selekcija izjava.

U analizi medijskog sadržaja, SMELL test i PIE test pružaju kompletniji i dublji uvid u smisao i ton koji se prenose publici o određenoj pojavi ili događaju. Iako je veoma često sporan nedostatak ili malobrojnost izvora u tekstu, kao neispunjenost osnovnog kriterijuma odgovornog novinarstva, ovi testovi omogućavaju da se otkrije na koji način se ispod slike sadržajnog i potkrijepljenog članka, zna kriti selektivan pristup i sadržaj koji osuđuje, bez da adekvatno propituje fenomen.

Izvor slike: Nezavisne, isječak

Share.

About Author

Bojana Miodragović, diplomirala 2014. godine na master studijama Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu sa zvanjem master sociolog, diplomirala 2012. godine na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci sa zvanjem profesor sociologije. Saradnik na Institutu za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci.

Leave A Reply