Kako informativne emisije definišu dnevni red: Komparativna analiza BN TV i RTRS

0

Elektronski mediji su, prema domaćim i inostranim istraživanjima, još uvijek najgledaniji mediji. Uticaj televizije na publiku je neupitan, mada se još krajem šezdesetih godina prošlog vijeka napustila tvrdnja o direktnom i linearnom uticaju na stavove recipijenata. U najmanju ruku, kako tvrde MekKombs i Šo, mediji mogu nametnuti ljudima teme o kojima će razmišljati i koje će smatrati važnim. U ovoj analizi ćemo pokušati, kroz studiju slučaja dvije centralne informativne emisije, da pokažemo kako Radio Televizija Republike Srpske (RTRS) i BN Televizija imaju potpuno različit dnevni red. Naravno, neophodno je uzeti u obzir karakter medija koji se porede – prvi je javni servis (makar na papiru), a drugi je privatni medij. Cilj analize nije da se dosegne konačna „istina“ o uređivačkim politikama ove dvije televizijske kuće, već da se ponudi komparacija dnevnog reda i načina izvještavanja.

Oba dnevnika koja su predmet analize su objavila po 15 priloga. Iako analizirani dnevnici počinju istom temom (smjena direktora Kliničkog centra Banja Luka), to je vjerovatno sve što im je zajedničko. Ova analiza pokazuje da je 26. juna 2014. godine, BN Televizija imala devet priloga koje RTRS nije ni spomenuo, dok je RTRS imao šest „ekskluzivnih“ priča. Međutim, kako se ovaj rad ne bi bavio samo kvantitativnim podacima, u analizu smo uključili sljedeće elemente: redoslijed priloga, izvori koji se nalaze u prilozima i osnovne elemente prikazivanja događaja.

Dnevnik 2, RTRS, 26.06.2014.

Prvi prilog koji, samom činjenicom što zauzima ekskluzivno prvo mjesto među vijestima tog dana, predstavlja temu dana i smješta se u rubriku Društvo. Riječ je o smjeni direktora Kliničkog centra i postavljanju druge osobe kao v.d. direktora. Ova vijest izaziva pažnju i interesovanje gledalaca iz više razloga, ali primarno iz razloga jer se radi o odgovornoj funkciji ustanove koja brine o zdravlju stanovništva ne samo banjalučkog područja, već liječi pacijente brojnih drugih gradova i opština Republike Srpske i BiH. Bombastična vijest, najavljena od strane voditelja informativne emisije, nastavlja se javljanjem novinara sa terena, tačnije novinara koji treba da najavi izjave lica koja su vezana za događaj: ministra zdravlja, kao i smijenjenog i novoizabranog direktora KC Banja Luka. Međutim, da li zbog ublažavanja vijesti o smjeni koja će svakako izazvati oprečne stavove, ili zbog činjenice da se nastoji kratko i šturo objaviti, dodatno se spominje vijest koja je samo oblašću vezana za prilog, ali ne može se zaključiti da li ima neposredne veze sa događajem. Radi se o postavljanju direktora Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Dr Miroslav Zotović na funkciju savjetnika ministra za unapređenje rada Kliničkog centra i naglašava se da za tu funkciju neće biti dodatno plaćen. Vijest koja ostaje nedovršena i nedorečena, ostavlja publiku s pitanjem o značaju i potrebi te funkcije i na taj način narušava sistematičnost i povezanost priloga. Dalje, vraća se vijesti o smjeni direktora, tako što se navode tri razloga od kojih se i u izdvojenim izjavama ministra zdravlja i u komentarima ističe jedan, finansijske prirode i s tonom sumnje na malverzacije. U svrhu uravnoteženosti u izvještavanju, prilog sadrži i izjavu samog smijenjenog direktora koji demantuje optužbe koje mu se stavljaju na teret. Pored toga, saopštava se nezvanična informacija o tome da su svi dosadašnji članovi uprave KC Banja Luka predali funkcije. Dakle, u prilogu se, ako činjenično posmatramo, prikazuju obje strane priče, a suštinski, jednoj strani izvor predstavljaju zvanični funkcioneri, dok na drugoj strani, u ulozi odbrane smijenjenog direktora stoje on lično i nezvanična informacija koja se interpretira i ostavlja prostora za dodatno istraživanje o temi, iz razloga izbjegavanja jednostranosti.

Druga vijest u rubrici Društvo, predstavlja odlikovanje izuzetno zaslužnih za pomaganje i spasavanje ugroženog stanovništva u poplavama u Republici Srpskoj. S obzirom na zakonske propise, odlikovanja dodjeljuje predsjednik Republike, tako da, osim samog snimka događaja, prilog potkrepljuju izjave odlikovanih lica i samog predsjednika. Vijest koja govori o nesvakidašnjoj hrabrosti i nagrađivanju iste, svakako je opravdano prožeta pohvalnim tonovima i riječima. Međutim, prethodnih dana je pominjana vijest u medijima o odlikovanju ministra odbrane Hrvatske, Ante Kotromanića, osumnjičenog za ratne zločine nad srpskim stanovništvom na ovim prostorima. U prilogu se osvrću i na to, ali samo u dijelu u kojem sām predsjednik saopštava demant i potvrđuje da je isključivo hrvatski helikopterski servis odlikovan. Ovo saopštenje traje svega nekoliko sekundi i, iako ovakvi navodi, izazivaju oštre reakcije i interes javnosti, opravdanošću ovih navoda i izjavom samog ministra Kotromanića se nije bavilo u ovom prilogu, niti u posebnom. Da bi se ostvarila načela tačnosti i provjerljivosti, neophodno je imati adekvatne i provjerljive izvore, kao i potpune podatke.

Prilog koji se vezuje za rubriku Ekonomija, a koji govori o dogovoru u Vašingtonu između delegacije Srpske, predvođene premijerkom i ministrom finansija i delegacije predstavnika Međunarodnog monetarnog fonda, o isplaćivanju višemilionskih kreditnih sredstava smješten je na treće mjesto. Navedena lica su svakako relevantan izvor iz kojeg su se crpile informacije i izjave koje potkrepljuju vijest. S druge strane, prilog koji, ako će se svrstati u navedenu rubriku, a i ako će imati odgovoran odnos prema gledaocima koje isti zanima, kao poreske obveznike, ima izostavljene bitne informacije o detaljima kreditnog zaduženja i posljedičnosti ovog događaja po gledaoce. Sastanak se tretira kao događaj sām po sebi, a činjenica da su prisustvovali politički analitičari se tretira samo na način da se uzima kratka izjava koja nema nikakvu vjesnovrijednost, niti otkriva motive njihovog prisustva i doprinos. Takođe, prilog poprima sasvim drugačiji ton, tako što se skreće pažnja sa ekonomski relevantnog događaja, na turističke detalje i promoviše Predstavništvo Republike Srpske u Vašingtonu sa svojim aktivnostima. Navedeni podaci zaslužuju svakako da se istaknu, ali njihovo mjesto nije adekvatno u ovom prilogu i ovoj rubrici, te proizvode nepovezanost. Takođe, činjenica da informativna emisija BN televizije uopšte ne pominje ovaj sastanak i navedenu tranšu kredita, govori o neusklađenosti izvještavanja o bitnim događajima, pa makar i u svrhu otvaranja novih pitanja gledalaca/pretplatnika TV pretplate/poreskih obveznika.

Vijest koja zaslužuje posebnu pažnju i posvećenost, kao i ispitivanje detalja, posljedičnosti i eventualnih daljih predviđanja relevantnih institucija, jeste vijest o nevremenu koje je zahvatilo mnoge krajeve Republike Srpske. Vijest je obogaćena terenskim izvještajima, snimcima i potkrijepljena izjavama stanovnika koji su učesnici i žrtve, izjavama čelnika relevantnih institucija i udruženja, te kratkom izjavom resornog ministra. Kako i zahtijevaju načela novinarnosti, govori se o trenutnom stanju koje je ova vremenska nepogodna izazvala, ekonomskim, privrednim, ali i psihičkim posljedicama koje će proizvesti po ljude iz ovih krajeva, kao i borbi koja im predstoji, kao posljedici svega. Međutim, ono što narušava objektivnost samog izvještaja o vremenskoj nepogodi, jeste preorijentacija u kontekstu izvještavanja. Drugi dio priloga, odnosi se na vijest koja nema logičke povezanosti sa početkom izvještavanja i možemo ga karakterisati kao logičku grešku pod nazivom non sequitur – ne slijedi. Pokušava se izvesti zaključak u vidu konstatacije da nije sve tako crno, pa se govori o situaciji gdje je u jednoj opštini zaposleno 30 članova porodica ugroženih kategorija društva. Ova vijest, prvenstveno, ne bi trebalo da nosi neku vjesnovrijednost, jer je zapošljavanje neophodno za reprodukciju privrede i treba da se odvija svakodnevno. S druge strane, vijest ne pripada temi koja se obrađuje u prilogu i, iako predstavlja pozitivan aspekt svakodnevnice u kojoj postoji visok stepen nezaposlenosti, ne može ublažiti činjenicu da postoji ozbiljan problem među poljoprivrednicima krajeva pogođenih grádom.

Informativna emisija je sadržala i niz rutinskih vijesti koje pripadaju svakodnevnom funkcionisanju lokalnih i republičkih institucija. Tako, recimo, Dnevnik 2 RTRS-a se bavi sjednicom Skupštine Grada Banja Luka, iako je to lokalna tema koja ne nalazi mjesto u informativnoj emisiji javnog servisa, s obzirom da je ne obilježavaju neki drastični i nepredvidljivi događaji. S druge strane, u rubrici Politika, ali možda i Hronika, smješta se prilog o sjednici Skupštine Grada Trebinje, koju obilježavaju neprimjereni događaji – konflikti i svađe između odbornika i gradonačelnika. Događaj potkrepljuju izdvojene izjave aktera. Prilog sadrži i neke snažne riječi koje etiketiraju glavnog učesnika događaja, gradonačelnika, pa tako se započinje sa: opet žučna rasprava, što ima za cilj da ukaže na kontinuitet neadekvatnog ponašanja ovih funkcionera, sa naglaskom na gradonačelnika. Novinarska pitanja na konferenciji za novinare, koja su dio priloga, ne tiču se pomenutog događaja, već se orijentišu na neke prethodne događaje, čime se ne postiže neko racionalno objašnjenje i pored dostupnog izvora i svjedoka dešavanja i što utiče na kontekst dešavanja.

Među vijestima koje se ne pominju na BN televiziji, a o kojima izvještava RTRS, nalazi se vijest o otvaranju Službe za letne informacije na aerodromu u Banjaluci. Osnivanje ove Službe je predstavljeno kao značajan pomak ka preuzimanju kontrole nad vazdušnim prostorom iznad Republike Srpske, čime se direktno tiče svih njenih građana. Posljedičnost funkcionisanja ove službe neće biti predmet analize, ali vijest o tome svakako posjeduje vjesnovrijednost. Ukazivanje na dodatna sredstva za republički budžet koja će donijeti preuzimanje kontrole nad vazdušnim prostorom, predstavlja informaciju od opšteg društvenog interesa i nosi dovoljnu važnost da bi se javnost o tome obavijestila. Iz tih razloga, izostanak ove vijesti na Dnevniku druge medijske kuće koja se analizira predstavlja propust.

Među drugim vijestima koje objavljuje Dnevnik 2 RTRS-a, nalazi se i vijest koja je od važnosti kako za veliki dio studentske populacije, tako i za akademsku zajednicu, koju sačinjava nemali broj gledalaca informativnih programa. To je vijest o ostavci rektora Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Ova vijest, obrađena je ukratko i ukazuje na razloge koje je naveo, navodno, rektor, ali sastoji se od interpretacije medija koji se poziva na samog rektora kao izvor, dok ne sadrži njegovu konkretnu izjavu, niti izjavu institucije u kojoj je (bio) zaposlen. Vjesnovrijednost ovog priloga je značajna, a takođe sadrži i elemente nepredvidljivosti i ostavlja prostor za dodatna novinarska istraživanja o posljedičnosti događaja, s obzirom da opis pomenutog rektora sadrži određene karakterizacije u vidu isticanja krivičnog postupka koji se vodi protiv njega. S obzirom na navedeno, postavlja se pitanje: zašto nije objavljena u drugoj analiziranoj informativnoj emisiji?

Pored ostalih informacija iz zemlje, neke rutinske vijesti su upotpunjene činjenicom da se obilježava Svjetski dan borbe protiv zloupotrebe droga i u tu svrhu je medij spremio prilog koji je dijelom promotivne prirode, a dijelom vjesnovrijedan. U prilogu koji prikazuje jednu ustanovu koja se bavi liječenjem zavisnosti od droge, prikazana je priča obojena emocijama, koja jasno nastoji da izazove rekaciju gledalaca na pomenutu temu. Identitet izvora je poznat u određenom dijelu gledaocima, ali je potpun identitet prikriven, zbog osjetljivosti teme. S obzirom na prirodu priloga i motive medija, zadovoljeni su kriterijumi uravnoteženosti i opšteg društvenog interesa.

Dnevnik 2, BN, 26.06.2014.

Prvi prilog Dnevnika BN televizije posvećen je smjeni Duška Račića, direktora Kliničkog centra Banja Luka. Prvi izvor izvještaja je Dragan Bogdanić, ministar zdravstva Republike Srpske, koji iznosi zvanični stav povodom ovog pitanja. Međutim, BN televizija smatra da se njegovi stavovi kose sa zaključcima Vlade i napominju da je novoizabrani direktor Stanetić izabran uprkos krivičnoj prijavi (Stanetićeve izjave nema, tvrde da je konsultovan telefonom). Posljednji izvor u prilogu je Željko Šukalo iz sindikata koji iznosi stavove zaposlenih u Kliničkom centru. Postavlja se pitanje zašto BN nije uzeo izjavu od Duška Račića, iako u jednom dijelu priloga napominju da je bio nedostupan? Ukoliko imamo u vidu da je Račić bio zastupljen u dnevniku RTRS-a, da li je to dokaz diskriminacije prema BN-u? Ili je u pitanju nedovoljno angažovanje sa njihove strane? Dakle, ovu temu moramo kategorisati u rubriku „Politike“, jer joj je BN televizija pristupila na takav način.

Virus zapadnog Nila se nalazi na drugom mjestu dnevne agende, gdje se iznose informacije o sedam prijavljenih slučaja u Republici Srpskoj. Prvu izjava daje Milka Mrđa iz Instituta za javno zdravstvo RS, nakon čega BN televizija proziva Ministarstvo zdravstva Republike Srpske (zbog nedovoljnog broja informacija). Ipak, Nataša Aleksić iz ministarstva je dobila prostor u prilogu, pa se može smatrati da je izvještaj izbalansiran.

Na trećem mjestu dnevnog reda BN televizije nalazi se izvještaj o štetama koje je olujno nevrijeme napravilo u Bijeljini, Gradišci i Rudom. Prvih pet izvora su mještani naselja kod Bijeljine koji komentarišu nepovoljnu situaciju po usjeve, uz konstantno napominjanje da ih niko nije posjetio i da niko ne brine za njih. Zatim slijedi reakcija iz Udruženja voćara i izjava Zorana Latinovića, načelnika opštine Gradiška. Prilog se završava novom serijom svjedočenja, ovog puta iz Rudog (četiri svjedoka). U izvještaju se nalaze snimci Ministra poljoprivrede, Steve Mirjanića, ali se napominje da on nije bio spreman za izjave. Ponovo se postavlja isto pitanje kao i kod prvog priloga: zbog čega zvaničnici ne daju izjave BN televiziji? Naravno, poznato je kako su vodeći funkcioneri SNSD-a zabranili davanje izjava ovoj televizijskoj kući. Međutim, teme o vremenskim nepogodama i nesrećnim događajima ne bi trebalo da utiču na dostupnost, jer ipak se radi o vanrednim situacijama.

Prilog o borbi malih akcionara protiv Petra Dušanića iz Prnjavora postavljen je na četvrto mjesto dnevnog reda. Izvori su Nebojša Jugović (predsjednik Saveza malih akcionara) i Fikreta Todorović (mali akcionari Robne kuće „Boska“). Još na početku priloga se koristi kvalifikatorski jezik, sa rečenicama tipa „hvatanje za vratove“, dok je prvi „izvor“ u prilogu – stand up novinarke BN-a. Napominje se kako je Dušanić prvi napustio sastanak i pri tom nije bio spreman za davanje izjave, što opet doprinosi jednostranosti ovog priloga. Kada se pregleda kompletan prilog, jedini element koji ima vjesnovrijednost je informacija o tome kako je održan protest malih akcionara protiv Dušanića, dok su ostale informacije poznate od ranije.

Peto mjesto u Dnevniku dobila je vijest o tome kako je odgođeno ročište za klevetu zbog tužbe koju je Milorad Dodik uputio protiv Radenka Todorovića, advokata iz Gacka. Na početku priloga nalazi se arhivski snimak Todorovićeve izjave u kojoj kaže, parafraziram, da svako ko misli da on nije u pravu – ima pravo da ga tuži za klevetu. Izjave Dodika nema, već se iznose informacije o tome kako je on tražio odštetu u visini od 10 hiljada maraka za pretrpljenu duševnu bol. Stav BN televizije je jasan – razlog zbog kojeg se odgađa ročište je odsustvo vještaka koji je procijenjivao „nanesenu štetu Miloradu Dodiku“. Na kraju priloga je objavljen snimak kako novinarka BN-a traži izjavu Dodikovog advokata, Gorana Bubića. On odbija komentarisanje slučaja, trvdeći kako bi to ugrozilo istragu. Dakle, ponovo nema zvaničnih izjava članova SNSD-a, pa se ni ovaj prilog ne može uzeti kao uravnotežen.

Na šestom mjestu se nalazi prilog o bjekstvu Dragoslava Kosmajca, koga BN kvalifikuje kao „najvećeg srpskog narkodilera“, objašnjavajući da se on trenutno nalazi na Sokocu. Povod za objavljivanje ovog izvještaja je informacija o tome kako su beogradske „Novosti“ dobile podatke o zakonitosti njegovih dokumenata iz Trebinja. Ovi navodi se potvrđuju zvaničnom izjavom iz Centra javne bezbjednosti Trebinje.

Sjednica Skupštine opštine Trebinje sama po sebi nije dovoljno važan događaj da bi se našla u udarnim vijestima informativnih emisija. Međutim, verbalne osude na relaciji pozicija – opozicija u ovoj opštini zagarantovale su publicitet, mada ipak onaj negativan. Navodno, Srđan Bubalo iz NDP-a je verbalno vrijeđao načelnika Slavka Vučurevića nakon što je ovaj drugi javno pozivao na odgovornost određene službenike. Te navode u svojoj izjavi Vučurević i potvrđuje, osuđujući Bubalov potez. S druge strane, Srđan Bubalo, nakon što je intervenisalo obezbjeđenje, javno se izvinjava što je bio isprovociran na jedan takav postupak. Priču zaokružuje Luka Petrović iz SNSD-a.

Na osmom i devetom mjestu su objavljene kratke informacije o tragičnom događaju ubistva i samoubistva porodice Ilić u Modriči i o zemljotresu u Banjaluci. Zemljotres je bio jačine 2,5 stepeni po Rihteru, nije pričinjena nikakva šteta, ali je ipak Vesna Šipka iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda dobila priliku da iznese sve detalje o ovom događaju.

Na desetom mjestu je objavljen nešto duži prilog o odlikovanjima koje je predsjednik Republike Srpske dodijelio svim organizacijama iz zemlje i regiona, a koje su učestvovale u pomoći prilikom spašavanja u poplavljenim područjima. Pored rutinskih izjava, centralna tačka događaja je trebalo biti navodno odlikovanje Ante Kotromanića, koji je osumnjičen za ratne zločine nad srpskim narodom. Međutim, Milorad Dodik u izjavi demantuje te tvrdnje, navodeći da je odlikovanje dobio helikopterski servis iz Hrvatske.

Nakon ovog izvještaja, BN emituje prilog o princezi Katarini Karađorđević koja je posjetila Banjaluku. U prilogu se nalaze njena izjava i izjava Petra Đokića, ali se postavlja pitanje o vjesnovrijednosti jednog ovakvog događaja. Zatim slijedi prilog iz regiona, tačnije vijest o tome kako je premijer Srbije, Aleksandar Vučić, ispratio sastanak Savjeta investitora. Izjava premijera je bila klasično demagoška, bez elemenata novosti, pa je upitno zbog čega je dobio toliko prostora u dnevniku BN-a. Apsolutno ništa novo nije rekao, pogotovo ništa relevantno za ciljnu publiku ove televizije.

Dnevnik se završio kratkim prilogom vijesti iz svijeta (Ukrajina, Irak i Niger) i informacijama o Svjetskom prvenstvu u fudbalu (izvan rubrike Sport).

Zaključak

Komparativnom analizom dvije informativne emisije dva različita, ali oba uticajna, medija u Republici Srpskoj, opšti utisak koji se stiče jeste da su prilozi Dnevnika 2 RTRS-a usmjereni ka plasiranju pozitivne slike javnom mnjenju. Izdvajanjem iz konteksta u određenim prilozima, na momente se gubi objektivnost u izvještavanju i priča dobija ublažavajući ton. S druge strane, Dnevnik 2 BN televizije očiglednim izostavljanjem određenih tema i forsiranjem priča iz rubrike Hronika, upravo nameće drugačiju sliku. Ovo postaje jasno tek poređenjem konkretnih emisija i otvara pitanja postojanja objektivnosti i pronalaska stvarnog stanja stvari, u uslovima kada su gledaoci prinuđeni tražiti prosjek ili sredinu u očekivanju objektivnih izvještaja.

Autori: Bojana Miodragović, Borislav Vukojević

Linkovi za analizirane dnevnike: RTRS (26.06.2014), BN (26.06.2014 – potrebna pristupna šifra)

Izvor slike: RTRS, isječak

Share.

About Author

Leave A Reply