Jedan događaj, tri različita pristupa javnih emitera

0

Bosna i Hercegovina pripada grupi rijetkih, tzv. hibridnih država, zbog svog specifičnog političkog i teritorijalnog sastava.  Njene specifičnosti su uslovile i medijski specifičnu sferu, u kojoj egzistiraju tri javna emitera. Obzirom na dvo-entitetski sastav jedan je javni emiter Republike Srpske (RTRS), jedan Federacije BiH (FTV), dok je BHRT državni javni emiter.  Njihove obaveze bez obzira na prostor na kome egzistiraju su iste prema građanima, koji su zakonom obavezani da plaćaju RTV taksu. Ona predstavlja i jedan od najvažnijih izvora finasijskih sredstava pomenutih emitera. Da li oni djeluju u skladu sa novinarskom etikom i profesionalizmom? Da li poštuju milionski auditorijum kao građane prema kojima imaju zakonsku obavezu? Da li ih poštuju kao korisnike (kupce) svojih usluga? Na ova pitanja pokušaće se dati odgovor putem pojedinih kriterija novinarnosti, kao i SMELL testa. Prilozi su emitovani u Dnevniku 2, 11.02.2015. godine na svakom od pomenutih emitera.

Federalna televizija – FTV

Imenovanje predjedavjućeg Savjeta ministara, na javnom servisu Federacije BiH emitovan je kao prvi prilog, iako najavljen kao drugi,.

Prilog počinje izjavom Denisa Zvizdića o planu rada. Odmah zatim novinar javnost upoznaje sa činjenicom da je Zvizdić izglasan većinom u Zastupničkom domu BiH, što se u emitovanju potkrepljuje vizuelnim snimkom ekrana sa brojem glasova. Vizuelizacija je pokazala da je 28 poslanika bilo za imenovanje Predsjedavajućeg, pet protiv, dok su dva bila suzdržana. Novinar navodi da su četiri poslanika SBB-a bila protiv, dva suzdržana od kojih je jedan SDP-ov zatupnik. To se potkrepljuje izjavom Damira Arnauta, zastupnika SBB-a u Zastupničkom domu BiH. Odmah iza ove izjave, slijedi i izjava Saše Magazinovića – predsjednik kluba SDP-a u Zastupničkom domu BiH, kao i Denisa Bećirovića, zastupnika u Zastupničkom domu BiH.

U nastavku priloga, naglašava se da je pozicija zadovoljna izborom. Stavovi pozicije su potkrepljeni izjavama. Damir Bećirović – zastupnik DF-a, iznosi jedan vid razumjevanja za opoziciju koja je bila protiv glasanja, dok Nikola Lovrinić – predsjednik kluba HDZ BiH, i Aleksandra Pandurević – predsjednica kluba SDS u zastupničkom domu BiH, iznose pozitivan stav o planu i programu rada Predsjedavajućeg.

Prilog se završava slikom koja pokazuje zastupnike SNSD-a koji napuštaju sjednicu,i obrazloženjem novinarke za njihov potupak. Izjava zastupnika  pomenutih stranaka je izostala.

Radio televizija Republike Srpske

Prilog o imenovanju Predsjedavajućeg našao se na drugom mjestu na javnom emiteru RS. Obzirom da je sjedište RTRS-a u Banjoj Luci, prilog je počeo javljanjem novinara iz Sarajeva.

Već na početku uočavaju se drugačiji parametri za rangiranje. Dok su novinari u studiju iznijeli informacije o broju glasova, novinar na terenu je akcenat stavio na napuštanje sjednice od strane SNSD-a i DNS-a.  On je obrazložio ovaj postupak, činjenicom da nije usvojen zahtjev poslanika DNS-a i SNSD-a o smjeni Predsjedavajućeg Parlamentarne skupštine BiH, Šefika Džaferovića, što je prikazano kratkim snimkom napuštanja sjednice pomenutih zastupnika.

Prilog počinje izvještavanjem o napuštanju sjednice, koje se potkrepljuje izjavom Staše Košarca – šefa kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu PS BiH. On obrazlaže razloge napuštanja sjednice koji su navedeni u najavi priloga, a  odmah zatim slijedi i izjava Denisa Zvizdića. RTRS i FTV su pustili različite izjave Predsjedavajućeg.

RTRS naglašava nepovjerenje opozicije u rad, Predsjedavajućeg i to potkrepljuje izjavama Mirsada Džonlagića – poslanik SBB-a u Predstavničkom domu PS BiH i Saše Magazinovića – poslanika SDP-a u Predstavničkom domu PS BiH. Odmah zatim slijedi izjava Aleksandre Pandurević koja podržava izbor Denisa Zvizdića i iznosi pozitivan stav o njegovom planu rada.

Prilog se završava slikom sjednice dok novinar iznosi  zakon o „bijelom hljebu“ koji je usvojen na istoj sjedncici.  Sve u svemu, Predsjedavajući je u ovom prilogu dobio najmanje medijskog prostora, iako je ovo tema od istog političkog i društvenog značaja za oba entiteta.

Radio televizija Bosne i Hercegovine – BHTV

Prilog o imenovanju Predsjedavajućeg je na BHTV-u najavljen kao buran dan na političkoj javnoj sceni BiH. Novinarka u studiju naglašava i napuštanje sjednice od strane SNSD-a i DNS-a.

Prilog počinje vizuelnim prikazom broja glasova kojim je Denis Zvizdić dobio mjesto Predsjedavajućeg Savjeta ministara, kao i brojem onih koji su bili protiv i suzdržani. Odmah zatim slijedi izjava Denisa Zvizdića o planovima i prioritetima rada.

U daljem prilogu slijedi izjava Aleksandre Pandurević, kojom se kao i u prethodna dva dnevnika, pokazuje njen pozitivan stav o imenovanju Predsjedavajućeg, kao i programu koji je iznio tokom svog ekspozea. Slijede i izjave Saše Magazinovića – SDP, Jasmina Emrića – SDA, Zaima Backovića – BPS, koji su takođe podržali ekspoze Zvizdića. Uslijedila je i izjava zastupnika SBB-a, Damira Arnauta, jednog od zastupnika koji je bio protiv izbora Zvizdića. Međutim, iako je BHTV u ovom slučaju djelimično ispoštovao načelo zastupljenosti, stavljanje izjave Arnauta sa izjavama onih koji su ga podržali (bez obrazloženja), dovodi gledaoce u nedoumicu.

Prilog se završava background-om tj. osvrtom na dotadašnji Zvizdićev politički angažman.

Analiza putem SMELL testa pokazuje da tri javna emitera različito prezentuju istu vijest.

Na sva tri javna emitera, vijest o imenovanju predsjedavajućeg Savjeta Ministara je najavljena kao druga. Iako je Federalna Televizija u najavi kao prvu vijest imala sasvim drugi prilog, ipak je izostalo poštovanje košuljice – osnovnog akta prema kojem se odvija emitovanje, pa je Predsjedavajući dobio primat u odnosu na najavu. Razlog odstupanja od najave može se okarakterisati  kao nepoštovanje gledalaca kojima najava često služi i kao uslov za zadržavanje pažnje. Ovakav vid odstupanja je jasno definisan i moguć samo ako se  umjesto najavljenog priloga, pojavi tzv. umetnuta vijest. Umetnute vijesti obično podrazumjevaju javljanje reportera sa mjesta događaja. Takav  događaj zaslužuje da bude na prvom mjestu, iako kao takav nije najavljen. Uzmemo li u obzir da se ništa od ovoga nije desilo, i da su prilozi zamijenjeni bez ikakvog načela, opravdava se teza o nepoštovanju širokog auditorijuma i izostanka odgovornosti.

Dužina priloga na BHTV-u i FTV-u smještena je u tri minuta, dok je na RTRS-u dobila najviše prostora, u trajanju od četiri minuta. Različitu dužinu trajanja uslovio je različit pristup ovoj vijesti, što će pokazati dalja analiza.

Dok je BHTV vijest najavila kao buran  dan na političkoj javnoj sceni BiH, sama najava u daljem prilogu nije opravdana. Ništa što bi se moglo svesti pod termin buran nije se moglo uočiti prilikom emitovanja priloga. Ovakvom upotrebom termina BHTV je u ovom slučaju, pokazala da senzacionalizam u najavi ima primat u odnosu na stručni termin, koji uz to opravdava prilog koji slijedi. RTRS je takođe odstupio od najave, dajući primat SNSD-u koji je napustio sjednicu, u odnosu na Predsjedavajućeg (vjerodostojnost).

RTRS  je jedini, koji je ovoj vijesti pristupio obostrano i djelimično ispoštova načelo uravnoteženosti i nediskriminacije. FTV i BHTV su napuštanje sjednice od strane SNSD-a i DNS-a prikazali slikom, dok je bilo kakav vid izjave izostao. Za ovakav postupak nisu dali objašnjenje.

Aspekt novinarskog jezika iz testa novinarnosti je pokazao i upotrebu kvalifikatorskog jezika, od strane državnog javnog emitera BHTV-a. Najava priloga kao buran dan na političkoj javnoj sceni, nije opravdana u toku priloga. Ono što je BHTV prikazao, nikako se nije moglo svesti pod pomenuti termin. Upotreba metafora i obojenog jezika u novinarstvu bi se trebali zamijeniti stručnim, jasnijim terminima iz kojih bi uslijedio zaključak. U ovom slučaju, termin buran ostaje u okvirima senzacionalizma.

Obzirom da su SNSD i DNS napustili sjednicu i da su izjavama objasnili svoj postupak, što je RTRS pokazao, druga dva emitera nisu u priloge uvrstili ove izjave. Pravilo nediskriminacije i uravnoteženosti u tri minuta na BHTV-u i FTV-u se prekršilo dva puta. Međutim, FTV je otišla korak dalje i iznijela lični stav po ovom pitanju. Naime, napuštanje sjednice je okarakterisala kao nedostatak saradnje između vlasti u BiH i RS. Činjenica da nisu prikazane izjave, dovodi u pitanje tačnost (odnos prema stvarnosti) stava pomenutog medija. Iznošenje podataka na neuravnotežen i necjelovit način, priču stavlja u potpuno drugi kontekst – kontekst neozbiljnog novinarstva. Ovakvim pristupanjem u realizaciji priloga prekršilo se i novinarsko načelo odgovora na pet pitanja, izostavljanjem odgovora – zašto. Izostavljanjem stavova pomenutih partija, osim što su prekršili načelo nediskriminacije, potpune vijesti, ovdje je evidentno i nepoštovanje druge strane (left out).

Kada govorimo o strukturi vijesti, osim što novinari moraju odgovoriti na pet osnovnih pitanja u većini vijesti jako je bitan background – kontekst. Ovo načelo ispoštovano je samo na BHTV koji se kratko osvrnuo na dosadašnji politički angažman izabranog Denisa Zvizdića. Tako se stvorila jasnija slika za gledaoce koji nisu pratili politički angažman  pomenutog.

Prilikom emitovanja priloga, bilo je evidentno da se različite izjave upotrebljavaju u različite svrhe (provjerljivost motiva). Tako je izjava Aleksandre Pandurević emitovana u sva tri priloga, ali je stavljena u drugačiji kontekst prilikom najave. Naime ona je na BHTV-u i FTV-u stavljena u kontekst pozitivne saradnje između vlasti u BiH i RS (Najava: Savez za promjene podržao imenovanje Predsjedavajućeg). Međutim, RTRS je najavom „Koalicionim partnerima iz Srpske nisu sporni stavovi Predsjedavajućeg“ doveo gledaoce u nedoumicu koja se ogleda u sljedećem pitanju – da li bi stavovi Predsjedavajućeg trebali biti sporni?

Predsjedavajući je nakon izbora imao ekspoze u trajanju od stotinu minuta. Međutim, različiti dijelovi njegovog govora, koji su prikazani na tri emitera, takođe dovode u nedoumicu. Prilikom emitovanja djelova izlaganja na FTV-u, stiče se utisak da Predsjedavajući daje primat saradnji sa predstavnicima koji čine većinu u BiH vlasti, te apsolutno negira bilo kakvo nacionalno i etitetsko nerazumjevanje. U prikazanim djelovima ekspozea na BHTV-u prioritet je dao novim radnim mjestima, a na RTRS-u putu ka EU kao i formiranju novih institucija na nivou BiH. U ovom slučaju dovodi se u pitanje šta je u stvari prioritet Predsjedavajućeg (cjelovitost).

Prilikom emitovanja priloga javni emiteri su opravdali neka od načela. Tako je auditorijumu jasno prikazan broj glasova kojima je Denis Zvizdić došao na poziciju predsjedavajućeg Savjeta Ministara (materijalni dokazi). Obzirom da je pet glasača bilo protiv i dva suzdržana, što je u svakom od priloga bilo evidentno, prikazane su i izjave kao obrazloženje stavova onih koji su bili protiv, kao i onih koji su bili suzdržani (zastupljenost svih strana u napisu). Ova vijest ima društvenu i političku važnost, emitovanjem priloga isti dan kada je i izabran Predsjedavajući, opravdano  je načelo blagovremenosti na sva tri javna emitera.

Opravdanost u razlikama postoji, međutim činjenica da jedna tema na tri javna emitera, samo u sekvencama prikazuje istu sliku, govori u prilog tome da javni emiteri u stvari brane pozicije onog društva u kojem djeluju. Osim toga, medijacija između novinarstva i politike je sve evidentnija i zamjenjuje onu prvobitnu, medijaciju između medija i društva.

Dnevnik 2 predstavlja najznačajniji pregled dnevnih dešavanja, centralnu emisiju informativnog karaktera i samim tim je njegova uloga u društvu visoko rangirana. Da li je emitovanjem istog priloga na različite načine svoju ulogu opravdao? Ne, jer je evidentno da profesionalno i odgovorno novinarstvo postaje mit.

Izvor slike: FTV, isječak

Share.

About Author

Leave A Reply