Fantomska istraživanja javnog mnjenja: Primjer RTRS-a

0

U jednom od prethodnih tekstova analizirali smo na koji način RTRS izvještava o vladajućoj političkoj partiji i tom prilikom zaključili kako je primjetno postojanje elemenata jednostranog i zagovaračkog novinarstva. Ovaj put smo analizirali izvještaj koji je objavljen 10. avgusta na zvaničnoj veb stranici javnog emitera RTRS-a pod naslovom „Šta pokazuju istraživanja uoči oktobarskih izbora?“ Već na početku možemo istaći kako je naslov napisan sa prizvukom senzacionalizma što je pojačano interpukcijskim znakom „?“ na kraju. Naime, opšte je poznato da se interpukcijski znaci u naslovu ne koriste po svaku cijenu, jer zbunjuju čitaoce. Slične senzacionalističke naslove svakodnevno susrećemo u tzv. žutoj štampi koji obiluju interpukcijskim znacima koja gotovo imperativno tjeraju čitaoca da sazna šta se krije iza takvih reklama za tekst. Slično je i u ovom primjeru. Iako se u tekstu zapravo govori o istraživanju, a ne o istraživanjima, smatramo da bi bilo odgovornije da se u naslovu našao neki konkretan, po mogućnosti najzanimljiviji, rezultat istraživanja.

Nakon ovog uvoda osvrnimo se i na samu vijest. Naime, u video prilogu kojeg prati naslov se navode rezultati istraživanja agencije Ipsos Stratedžik, prema kojem bi 40 odsto građana dalo podršku SNSD-u na predstojećim oktobarskim izborima, dok bi 52 odsto građana dalo podršku Miloradu Dodiku za izbor predsjednika RS. I na kraju 51 odsto građana bi podršku dalo Željki Cvijanović za srpskog člana Predsjedništva BiH. Kao što se vidi, rezultati pokazuju kako građani daju prednost vladajućoj partiji i članovima vladajuće koalicije na svim frontovima na predstojećim izborima.

Ovu vijest ćemo podvrgnuti SMELL testu koji podrazumijeva analizu izvora, motiva za objavljivanje teksta, dokaza kojim se potkrijepljuju vjerodostojnost sadržaja, logičke povezanosti teksta kao i analizu nepotpunosti odnosno nedorečenosti samog teksta.

Kao izvor informacije u video prilogu se navodi agencija za istraživanje javnog mnjenja ISPOS. Relevantnost izvora se ocjenjuje putem PIE testa koji podrazumijeva kriterijume blizine, nezavisnosti i stručnosti izvora. Od ova tri kriterijuma najproblematičniji je nezavisnost. Naime, agencije koje se bave istraživanjima javnog mnjenja su potencijalno zavisne od svojih finansijera, odnosno naručilaca istraživanja. Montirana istraživanja u kojima se naručilac pojavljuje kao izraziti favorit, postala su gotovo sastavni dio predizborne utakmice. Cilj je više nego očigledan – uticati na neopredjeljene birače da se pridruže pobjedničkom taboru.

S obzirom se u ovom video prilogu ne navodi podatak o tome ko je naručilac istraživanja, ne možemo sa sigurnošću tvrditi da li je izvor (ne)zavisan od bilo koga. Međutim, upravo ova konfuzija koja se pojavljuje na samom početku, a koja prozilazi iz nepoznavanja naručioca istraživanja, se mogla otkloniti odgovornijim pristupom RTRS-a u ovom prilogu. Poznavanje naručioca bi pomogla gledaocima da samostalno procjene relevantnost istraživanja, a u isto vrijeme bi se mogli prepoznati potencijalni motivi za izvještavanje o navedenim rezultatima.

Osim toga što se ne može provjeriti objektivnost izvora, postoji još nekoliko nedostataka u izvještavanju, koji nam mogu poslužiti kao smjernice za otkrivanje motiva za objavljivanje ovog priloga. Naime, ključni podaci koji su vezani za istraživanje su izostavljeni. Prije svega nemamo nikakve informacije o uzorku odnosno o strukturi uzorka istraživanja. Veoma značajno je koji je broj mladih/starih, obrazovanih/manje obrazovanih, žena/muškaraca uzeo učešće u anketi. Tako jednostavno dobijamo jasniju sliku i potpuniju informaciju. U prilogu RTRS-a se, tekođe, ne nude podaci o tome koji broj ljudi je anketiran i na kojem području je navedena anketa provedena. Ovi detalji su takođe značajni jer mišljenje ljudi iz urbanih centara se često razlikuje od mišljenja ljudi iz ruralnih oblasti. Isto tako, birači iz različitih dijelova RS nemaju podjednake političke stavove. Na primjer, ako je koji slučajem anketirano 100 ljudi iz samo jednog grada, rezultati koji se dobiju nakon toga nisu relevantni. Prema tome, veoma značajno je navesti koji broj ljudi je anketiran kao i oblasti koje su anketom obuhvaćene. Zatim, nedostaje informacija u kojem periodu je rađeno istraživanje, kao i ko je naručilac/finansijer istraživanja, što u mnogome može da utiče informativnu vrijednost izvještaja. Dakle, jedino što saznajemo iz video priloga su rezultati istraživanja, dok su sve ostale  informacije nepoznate.

Sljedeći kriterijum SMELL testa se odnosi na dokaz koji nudi izvor. Naime, osnovno pitanje kod analize ovog kriterijuma je „kako vi to znate“. S obzirom da je u našoj analiziranoj vijesti izvor agencija koja je i radila istraživanje, onda smatramo da je izvor više nego dobro upoznat sa rezultatima istraživanja. Međutim, kako kriterijum dokaza podrazumijeva i verifikaciju tvrdnji ili stavova, u ovom slučaju rezultata istraživanja, to znači da je neko od uposlenika agencije bilo napismeno ili snimljenom izjavom trebao potvrditi i dodatno pojasniti navedene rezultate. Kako se u prilogu ne pojavljuje niko od zvaničnih predstavnika agencije, zaključujemo da ovaj kriterij nije u potpunosti zadovoljen.

Imajući u vidu da istraživanja javnog mnjenja pred opšte izbore predstavljaju veoma značajnu temu za koju je zainteresovana šira javnost, smatramo da izvještavanju o ovakvim sadržajima treba prići posebno profesionalno. Odgovorni medij bi se u ovom slučaju trebao truditi da ponudi što više provjerljivih informacija. Nije dovoljno samo „nabacati” imena kandidata i brojeve, grafikone, i sl. bez dodatnih pojašnjenja, i to sve spakovati u manje od minut i trideset sekundi.

Osim izjava nekog od uposlenika Agencije Ispos, u prilogu su se trebali naći i stručni sagovornici koji bi objasnili značaj ovih rezultata, eventualno ih uporedili sa nekim prethodnim istraživanjima i rezultaima, pronašli neke zakonitosti u izbornoj odluci birača i sl. Ovako, nedorečeni izvještaj koji je objavljen na RTRS-u nema gotovo nikakvu informativnu vrijednost. Iako se kao glavni izvor informacije navodi agencija ISPOS, odgovornost je ipak na RTRS-u koji je odlučio uvrstiti ovu vijest na dnevni red. Osnovna novinarska pitanja ko (koji uzorak), gdje (koja oblast je obuhvaćena istraživanjem), kad (u kom periodu je sprovedeno istraživanje), kako i zašto su ostala neodgovorena. Postavlja se pitanje da li je uopšte vrijedno izvještavati o sadržajima o kojima se ne mogu ponuditi odgovori na ova osnovna novinarska pitanja.

Osim toga, u ovom medijskom izvještaju primjećujemo postojanje logičke greške lack of context (nedostatak konteksta). Naime, rezultati istraživanja se nastoje prikazati kao tačni, tako što se prikriva kontekst u kojem je takvo istraživanje tačno. Drugim riječima, istraživanje je tačno samo pod uslovom da ne poznajemo uzorak, mjesto ili period kada je istraživanje rađeno. Upravo je poznavanje navedenog konteksta ključno za potpunost informacije koja se šalje.

Pokušavajući da nađemo slične primjere od ranije, uspjeli smo da regostrovai dva slična istraživanja javnog mnjenja koja su objavljena na portalu RTRS-a u posljednje vrijeme. Prvo istraživanje je objavljeno 7. avgusta pod naslovom „Istraživanje NDI: SNSD ima najviše izgleda na izborima“ koje je proveo Nacionalni demokratski institut u BiH. Iz izvještaja saznajemo koji je uzorak (2040) i period istraživanja(od 13. do 24. jula 2014. godine), ali je izostavljen naručilac kao i gradovi u kojima je anketiranje provedeno. Drugo istraživanje koje je objavljeno 8. juna je takođe provela agencija IPSOS. U izvještaju RTRS-a „Agencija Ipsos stratedžik marketing – SNSD 42 %, SDS 29 %“ navedeno je koliki je uzorak (1001), period istraživanja (13-27. maj) kao i naručilac (Nezavisne novine), ali se ne navodi koje područje je obuhvaćeno istraživanjem, osim što je istaknuto da su ankete rađene u urbanim i ruralnim sredinama. U ovom izvještaju se kao sagovornih pojavljuje predstavnik agencije, koji potvrđuje rezultate istraživanja, što nam ukazuje na profesionalniji pristup u prilogu RTRS-a. Iako ne postoje informacije o tome na kojem području je istraživanje rađeno, navedeni izvještaji RTRS-a su ipak kvalitetniji, jer sadrže neke značajne informacije kao što su uzorak ili period istraživanja koje mogu pomoći publici da bolje shvate rezultate.

Kao što vidimo, ranija praksa u novinskim izvještajima RTRS-a pokazuje kako među novinarima i urednicima postoji svijest o značaju informacija o uzorku ili periodu istraživanja. Prema tome, propust koji se pojavljuje u izvještaju koji mi analiziramo može značiti da nije u pitanju jednostavna greška, propust ili neznanje.

Tako dolazimo i do sljedećeg kriterija testa – motiv. Motiv medija za obavljivanje sadržaja, prema SMELL testu može biti trostruk: informisanje, zabava i ubjeđivanje. Možemo odmah eliminisati krieterij zabave, imajući u vidu ozbiljnost sadržaja koji se emituje. Drugi kriterijum informisanje podrazumijeva profesionalno, objektivno i potpuno izvještavanje koje će imati informativnu vrijednost za publiku. Smatramo da se izostavljanjem ključnih detalja istraživanja ne zadovoljavaju navedeni kriterijumi odgovornog informisanja. S obzirom da su u pitanju rezultati istraživanja mišljenja javnosti o izbornim kandidatima smatramo da nijedan značajan detalj ne bi smio biti izostavljen. Ono što primjećujemo u tekstu su elementi neprincijpijelnog ubjeđivanja koje uvijek uključuje određenu formu manipulacije ili nedostatak relevantnih činjenica. Imajući u vidu da izvještaju nedostaju informacije koje su od velike informativne vrijednosti, kao što su mjesto, uzorak, period i naručilac istraživanja možemo zaključiti kako se takva medijska praksa najviše poklapa sa manipulativim tendencijama. Međutim, iako prepoznajemo manipulativni karakter vijesti, nismo u potpunosti otkrili koji je motiv objavljivanja ovog video priloga. Prepoznavanje potencijalnog motiva izvještavanja ćemo pokušati otkriti analizom postojećih činjenica o čitavoj priči.

Prva činjenica se odnosi na to da je medij objavio video prilog u kojem se, kao što smo ranije istakli, tematizuju rezultati istraživanja javnog mnjenja. Problem je u tome što se u prilogu ne odgovara na osnovna novinarska pitanja.

Druga činjenica je da rezultati istraživanja pokazuju da je u prednosti kandidati vladajućeg bloka. Ova informacija prija uhu simpatizera vladajuće stranke. Svi žele biti u taboru pobjednika, i jasno je da će ovakvi rezultati donijeti još više entuzijazma i dodatno ojačati postojeća politička uvjerenja.

Treća činjenica se odnosi na to da je analizirani mediji u ranijim tekstovima pokazao veću naklonjenost, pa čak i elemente zagovaračkog novinarstva prema vladajućoj partiji.

Kada sve tri činjenice posložimo možemo izvući sljedeći zaključak. Mediji koji je kako smo ranije primjetili naklonjen vladajućoj partiji izvještava o istraživanju (o kojem ne znamo ključne detalje) u kojem se upravo vladajuća partija pojavljuje kao glavni favorit za pobjedu na izborima. Posljedica takvog izvještavanje se ogleda u pozitivnoj promociji favorita na izborima. Prema tome, jedan od potencijalnih motiva bi mogao biti na fonu ranije konstatovanog zagovaračkog novinarstva i građenja pozitivnog imidža kandidatima aktuelne vlasti pred izbore.

Imajući u vidu kako se od prošle godine (2013.) RTRS finansira dijelom iz budžeta RS, onda ne treba da čudi otkud na djelu zagovaračka praksa ovog medija prema vlastima. Iako nas ne čudi, to ne znači da odobravamo ili opravdavamo takav pristup. Naprotiv. Smatramo da je promocija određene političke partije ili političara kao favorita na predstojećim izborima, a sve pod paravanom javnog interesa klasična zloupotreba dominantnog položaja koji RTRS zauzima na medijskoj sceni Republike Srpske. Posljedica ovakve novinarske prakse je srozavanje standarda profesionalnog i društvenog odgovornog novinarstva u RS. Na taj način se javni servis još jednom pretvorio u megafon vlasti čime se urušava kredibilitet, što se opet može odraziti na manju gledanost i slabije plaćanje pretplate. Sve dok političke partije budu imale snažan uticaj na uredničke politike javnih emitera ne možemo računati sa eventualnom demokratizacijom društva.

Izvor slike: RTRS, isječak

Share.

About Author

Leave A Reply