Efekti propagande u temama dokolice: Primjer Press-a

0

Novinske stupce ispunjavaju tekstovi različite važnosti i vjesnovrijednosti. U odnosu na te kategorije, određuju se rubrike u koje se smještaju, a rubrikama se dodjeljuju posebno određena mjesta u listovima. Takođe, postoji niz činilaca koji određuju koja vijest zaslužuje neko mjesto, a jedan od njih je i dužina teksta. Dakle, osim samog kvaliteta pisanja, mnoštvo drugih uslova i standarda utiču na poziciju teksta i samim tim na stepen odgovornosti medija prema publici i finalnom proizvodu koji će publika čitati i gledati.

Dnevni list Press RS je 29. marta 2015. godine objavio tekst pod nazivom U SKUPŠTINI same Djevice!. Članak je smješten na jednu i po stranicu (strane 10 i 11), sa jednim antrfileom i jednom fotografijom veličine pola strane.

Tekst opisuje strukturu horoskopskih znakova u Narodnoj skupštini Republike Srpske, te ističe kao simptomatičnu i „fantastičnu“ činjenicu kako dobar dio narodnih poslanika pripada horoskopskom znaku Djevice. Dio teksta se odnosi i na rođendane narodnih poslanika i drugih funkcionera iz vlasti, te detaljno navođenje osobina koje, prema astrologiji, pripadaju tim poslanicima.

Iako tekst koji je predmet analize nije u rubrici Vijesti, rubrika u koju je smješten (Panorama) ipak zahtijeva visok nivo vjesnovrijednosti objavljenog, a posebno ako to zauzima više od jedne strane. Test novinarnosti će pokazati kolika je vjesnovrijednost teksta i koliki je stepen medijske odgovornosti prema publici, ali i profesionalnom novinarstvu.

Prvi pokazatelj odgovornog novinarstva je blagovremeno izvještavanje. Obzirom da članak govori na temu horoskopskih znakova narodnih poslanika, koja nije vezana za određen momenat i ne predstavlja sama po sebi nikakav događaj, zaključujemo da blagovremenost ne postoji.

Osovinu svakog novinskog teksta čini vjerodostojnost onoga što je u njemu izneseno. Analizirani članak iznosi da Republikom Srpskom upravljaju vizionari, emotivci i romantičari, kojima najviše odgovara lagani tempo u kojem nema krutih navika, a posao i položaj ne biraju prema plati nego da bi se osjećali zadovoljno onim šta rade. I iako se u nastavku medij pokušava ograditi riječima Tako bi bar trebalo da bude, kada bi se posmatrale karakteristike horospkopskih znakova, ovakve ocjene rada poslanika se mogu u najmanju ruku nazvati proizvoljnim i činjenica je da zapravo one čine okvir teksta i oblikuju uticaj na publiku, jer su snažnije, konkretnije i postoji efekat ponavljanja. Izvor navedenih karakteristika su dva astrologa. Čak i pod uslovom da veći dio publike vjeruje u horoskop, analiza dva astrologa ne može biti osnova vjerodostojnosti, ozbirom da se ta analiza ne zasniva na činjenicama. Njihova ocjena osobina horoskopskih znakova se ovdje ne dovodi u pitanje, te se zauzima neutralan vrijednosni stav o statusu astrologije. Međutim, činjenica da je astrologija još predmet rasprava i da joj (još) nije dodijeljen naučni status nas opredjeljuje da izvor informacija u tekstu ne smatramo vjerodostojnim. Povezivanje  ovih osobina sa narodnim poslanicima, te stavljanje njihovog rada u okvire opštih karakteristika koje astrologija dodjeljuje određenim horoskopskim znakovima, izuzimajući ostale činioce koji utiču na rad narodnih poslanika i uopšte na život bilo kog čovjeka, ne može biti osnova za njihovo ocjenjivanje. Takođe, imajući u vidu pravilo o broju izvora u tekstu, dva astrologa ne mogu biti dovoljni za iznošenje opštih osobina i opisivanja nekog znaka kao idealnog za poziciju narodnog poslanika. Kada se radi o drugom dijelu teksta, u kojem se govori o tome da poslanici na vjeruju u horoskop, vjerodostojnost ne postoji, obzirom da nema nijedne izjave bilo kojeg narodnog poslanika o mišljenju i odnosu prema astrologiji i horoskopu. Na osnovu svega prethodnog, nije ostvariv ni sljedeći standard odgovornog novinarstva – tačnost, jer ne postoji mogućnost provjerljivosti onoga što je navedeno, niti publika ima dokaz o provjerenosti navedenog. S tim u vezi, ni potpunost niti uravnoteženost teksta nije postignuta. Za potpunost su potrebne konkretne inoformacije, odgovori na novinarska pitanja, a ne samo niz pozitivnih osobina koje potpisuje astrolog, ali i medij. Ravnoteže u tekstu nema iz razloga što je publika ostala uskraćena za bilo kakav komentar onih koji su glavna tema teksta, kao i komentar građana u čijoj službi narodni poslanici i jesu.

Kada se radi o ocjeni vjesnovrijednosti u tekstu, posmatramo nekoliko sljedećih standarda. Blizina određuje koliko je tema, odnosno događaj ili pojava koji se opisuje blizak fizički ili simbolički publici medija. U ovom slučaju, radi se o poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske, tako da su s tog aspekta njihova ocjena i rad bliski čitaocima lista.

Tekst koji opisuje horoskopske znakove poslanika ne bilježi nikakav doprinos u opštem interesu, ali s druge strane, možda zadovoljava ono što se često poistovjećuje s tim – interes javnosti. Stvari koje ne moraju doprinijeti (i najčešće i ne doprinose) javnom interesu, odnosno nemaju značaj ni opštu korisnost, su najčešće kombinacija senzacionalizma i žute štampe i nerijetko privlače pažnju dokone publike (interes javnosti nije isto što i radoznalost javnosti). Takve vijesti imaju i svoje mjesto u posebnim rubrikama (npr. zabava, razonoda, svijet i slično) ili posebnim listovima i magazinima zabavnog karaktera. Međutim, analizirani tekst nije tako postavljen i zato mu se u analizi pristupa kao ozbiljnom novinskom članku. Takođe, tema ne pruža praktičnu korist članu zajednice niti zajednici u cjelini, pa stoga medijski sadržaj koji analiziramo ne ispunjava ni standard posljedičnsoti. Kada vrednujemo važnost nekog medijskog sadržaja, odnosno teme o kojoj se izvještava, posmatramo s različitih aspekata upotrebnu vrijednost informacija iznesenih u tom sadržaju. U ovom slučaju, veličinu pojave se ne može vrednovati, nikakav događaj ne postoji, a pomenuti kriterijum važnosti nije ispunjen jer je tema pisanja podjednako važna kao i istraživanje o tome koja je najčešće zastupljena boja kose ili očiju kod narodnih poslanika. Nepredvidljivost i kulturološko znanje – standardi koji doprinose vjesnovrijednosti teksta, ostali su u sjeni neozbiljnog pristupa činjenicima i sazananju u medijskom sadržaju. Karakteristike pojedinaca su kombinacija različitih faktora i izdvajanje nečeg kao determinišućeg i pravljenje specifične senzacije je, u najmanju ruku, neozbiljno novinarstvo.

Za stilski pogled i jezičko opremanje teksta, analizira se novinarski jezik. Konotativan naslov (U Skupštini same Djevice!) koji sadrži određenu dozu sarkazma, a stavljen u kontekst ozbiljnih, društveno odgovornih funkcija, umanjuje njihov značaj i neophodnost odnošenja prema javnosti onako kako je neophodno da to narodni poslanik radi. U stilskim slobodama medij nije daleko išao, odnosno – upotrijebljena je samo jedna metafora (stručnjaci za „gledanje u zvijezde“), s tim što je i ona istaknuta znacima navoda, a opisi nisu dekorisani direktno, već kroz izbor epiteta i imenskih pridjeva koji su dali ton i obojili izvještavanje u pozitivno – vizionari, emotivci, romantičari, idealni, precizni, marljivi itd. Ovakvim nabrajanjem i vještom kombinacijom imena političkih ličnosti i osobina koje su nabrojane, stiče se utisak odobravajućeg tona i pozitivnog izvještaja o radu poslanika u Narodnoj skupštini RS, samo na osnovu komentara astrologa. Tekst ne posjeduje jasnoću u smislu igranja sa navodima koji stoje kao tvrdnje zasebno u nekoliko rečenica, a u sljedećoj rečenici se tek uslovljava tvrdnja time da se radi o osobinama horoskopskih znakova. Isto tako, nisu dovoljno jasno razdvojeni navodi medija i sagovornika, posebno na početku analiziranog članka. Ispitivanjem preciznosti, obraća se posebna pažnja na konkretne podatke koji su (ako su) navedeni u članku. Jasni i tačni podaci nisu navedeni u analiziranom članku, već univerzalne karakteristike koje se pripisuju horoskopskim zakovima. Pored njih su navedena imena poslanika, a simptomatično je i da nisu navedene nikakve negativne osobine u čemu se pronašao i razlog za sumnju u propagandu u tekstu. Nepovezanost koja je zabilježena u tekstu se odnosi prvo na to da su pomenuti i premijerka i predsjednik, te da se u jednom dijelu piše o njima. Naslov i prvi dio teksta nas upoznaje sa temom koja se tiče Narodne skupštine kao zakonodavnog tijela koje je odvojeno od izvršne vlasti, odnosno njenih narodnih poslanika, pa stoga nema opravdanja za posvećivanje velikog dijela članka onima koji nisu iz pomenute grupe.  Takođe, navođenje informacije da je skoro bio rođendan nekima od visokih funkcionera bez navođenja datuma i antrfile koji ističe kao zanimljivost to da je jedna od narodnih poslanika rođena na Dan šale, 01. aprila, nepovezan je s temom kojom se pokušavaju približiti potencijalne osobine nekih narodnih poslanika.

Kada se sumira ovdje izložena analiza novinarnosti, rezultat nije zaokružen izvještaj o nedostacima u pogledu standarda odgovornog novinarstva, već se dešava da dobijamo kao rezultat sumnju koja pokreće potrebu analize propagande u tekstu. Na ovaj način produbljujemo analizu, obzirom da medijski sadržaj ne ispunjava niz standarda odgovornog novinarstva. Stoga, test propagande će otkriti prisutnost i intenzitet propagande u Press-ovom tekstu i njime ćemo zaključiti ukupnu ocjenu odgovornosti prema publici u ovom medijskom sadržaju.

Osnovne tehnike spina, kao jedne od naprednijih vrsta propagande, našle su svoje mjesto u ovom novinskom članku. Tehniku probiranja odgovarajućih podataka zatičemo u tekstu, u dijelovima u kojima se ističu samo pozitivne osobine horoskopskih znakova kojima pripadaju poslanici koji su nabrajani u tekstu. Takođe, iste te osobine su pripisane pojedinim narodnim poslanicima, prikazane su pomoću tehnike petitio principii (kada se tvrdnja prikazuje kao dokaz). Uz imena narodnih poslanika i drugih funkcionera su stavljene osobine koje se, prema astrologiji, smatraju datim po rođenju. Međutim, kako se astrologija uzima kao pseudonauka, te kako se identitet gradi socijalizacijom, a ne unaprijed datim karakteristikama ličnosti, u cilju odgovornog novinarstva, ovakve tvrdnje je neophodno daleko više usloviti. Tehnika koja se uzima kao jedna od najčešćih u propagandi, pretjerivanje, je zabilježeno kao jedna od najefektnijih. Ovdje je posebno izraženo u terminu da su Djevice idealne za poziciju narodnog poslanika. Ovakav pristup i sloboda u procjeni za tako bitnu funkciju, samo umanjuje njen značaj i odgovornost koja se na ovaj način pripisuje nekim drugim karakteristikama, dok se stručnost i profesionalizam ne pominju.

Medijski sadržaji koji na prvi pogled (počevši od naslova) šalju dvosmislenu poruku, te koji izazivaju sumnju u važnost i vrijednost teme, stekli su preduslove za preispitivanje motiva za objavljivanje i te preduslove može prepoznati i analitičar, ali i prosječan čitalac. Odgovorno novinarstvo je princip koji pati pod raznim teretima, ali propaganda u napisu predstavlja nešto znatno opasnije po medij. Propaganda ostavlja posljedice na kvalitet medija koje, kada dođu do nivoa da ih spozna i prosječan čitalac, imaju efekat koji se dugoročno odražava na odnos prema svakom narednom medijskom sadržaju. Principi profesionalnosti, objektivnosti i vjesnovrijednosti su temelji odgovornog novinarstva, ali i dugoročnog povjerenja koje svaki medij nastoji da izgradi, kako bi opstao u aktuelnoj konkurenciji.

Izvor slike: eu.fotolia.com

Napomena: Skeniran članak se nalazi u arhivi.

Share.

About Author

Bojana Miodragović, diplomirala 2014. godine na master studijama Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu sa zvanjem master sociolog, diplomirala 2012. godine na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci sa zvanjem profesor sociologije. Saradnik na Institutu za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci.

Leave A Reply