Analiza najposjećenijih BiH portala kroz prizmu odgovornog novinarstva

0

Ekspanzija interneta uticala je na sve sfere društvenog života, te je s toga pronašao značajno mjesto i u novinarstvu. Tako se od novina, radija, preko televizije selimo na online novinarstvo. Ako internet definišemo kao mjesto gdje svako može objaviti šta želi, i pozovemo se na „Opštu deklaraciju o ljudskim pravima“, onda smo na dobrom putu da opravdamo svaki, individualni, pozitivan ili negativan uticaj na društvo putem interneta. Međutim, postavlja se pitanje odgovornosti. Ako internet posmatramo kao medij, onda ga opravdano ne možemo svesti pod navedenu definiciju. Novinarstvo je profesija, koja ima veliki uticaj na društvo i društvena kretanja, a činjenica da je svoje mjesto našla na internetu, stavlja ga u još odgovorniju poziciju. Više od 40% svjetskog stanovništva (Globalizacija i internet; Academia.edu) koristi internet što je još jedan od uslova za njegovu odgovornost prema građanima.

Internetski portali jesu definisani kao slobodni mediji, ali njihova sloboda ne smije dovoditi u pitanje njihovu deontologiju. „Novinarstvo je više nego malo nešto napisati, kopirati i ubaciti. To je zanimanje koje pretpostavlja izučene sposobnosti“ (Werner D’Inka). Da li je to slučaj sa internet novinarstvom, ili su se novinarske sposobnosti svele na opcije copy-paste? Slobodno novinarstvo ostaje samo ideal društva u kome živimo. Koliko internet portali imaju uticaja na ovu tvrdnju? Kada kažemo slobodno, ne mislimo da to podrazumijeva način da jeftinim sadržajima skupo naplatite svoje djelovanje. Slobodno novinarstvo, podrazumijeva nezavisnost, u političkom i materijalnom smislu. Nije cilj biti zavistan od političkih stranaka i oglašivača zbog materijalne koristi. Cilj je ispoštovati auditorijum zbog kojeg mediji postoje.

Kao ogled uzećemo najposjećenije portale u BiH (podaci o posjećenosti bh.web portala agencije Gemius Audience), Cafe.ba i Klix.ba. Putem testa novinarnosti i SMELL testa ispitaće se elementi novinarske profesionalnosti i odgovornosti na navedenim portalima, sa posebnim osvrtom na tretiranje tema iz Republike Srpske.

Monitoringom su obuhvaćene sve vijesti objavljene na portalima u periodu od 23.02. do 01.03.2015. godine, sa ciljem da se utvrde osobine sadržaja i kvalitet novinarske obrade svih objavljenih tekstova.

Monitoringom nisu obuhvaćeni tekstovi objavljeni u rubrici info (vrijeme, stanje na putevima, kursna lista, TV program, marketing) na portalu Klix.ba, te rubrike servisi i kolumne na portalu Cafe.ba. Podaci o broju objavljenih sadržaja za svaki portal posebno te ukupan broj istih, nalaze se na ovoj adresi.

Sumiranjem rezultata dolazi se do zaključka da su na portalima najzastupljenije vijesti sa područja na kojem djeluju, odmah zatim slijede vijesti iz svijeta, sporta i lifestyle. Najmanje prostora dobili su sadržaji vezani za kulturu. Evidentno je i da postoji razlika između portala u preferiranju određenih tema. Dok na portalu Klix.ba ima najviše objavljenih vijesti iz BiH (30,23%) i svijeta (15,18%), Cafe.ba je imao najviše objavljenih vijesti iz svijeta (21,21%)  i sadržaja u rubrici lifestyle (18,56%). Klix.ba se znatno razlikuje od drugog portala u zastupanju sportske tematike (18,05 prema 5,24%). Međutim, oba portala su se u navedenom periodu najmanje bavila kulturom. Dok je Klix.ba objavio 23 sadržaja vezana za kulturu, na portalu Cafe.ba nije se mogao naći nijedan sadržaj iz kulture. Uopšteno gledajući, evidentno je da na portalima osim vijesti iz regiona značajno mjesto zauzimaju sadržaji vezani za zabavu i relaksaciju, ako uzmemo u obzir i to da postoji više rubrika u kojima se mogu naći sadržaji sa tom temom.

Obzirom da internet portali imaju više mogućnosti za vizuelni prikaz sadržaja u odnosu na štampana izdanja, ovaj segment je takođe uvršten u analizu. Analiziran je način predstavljanja sadržaja na početnoj (home) strani. Tako je Klix.ba gornji, dominantni dio naslovne stranice namijenio prvenstveno aktuelnostima vezanim za političku scenu BiH. Sredinu stranice su zauzimali sadržaji vezani za sport i automobilizam, dok je donji dio posvećen sadržajima vezanim za zabavu, zanimljivosti i lifestyle. Kod portala Cafe.ba rubrike se ne mogu podijeliti na ovaj način. Gornji dio strane je uglavnom ispunjen sadržajima sa senzacionalnim naslovima.  Sportski sadržaji našli su se na sredini, dok se veliki broj sadržaja iz različitih rubrika našao na donjem dijelu stranice. Zajedničko za oba portala je potenciranje na šokantnim i senzacionalnim naslovima, koji bi se mogli svesti i pod termin fantastike.

Analizirani portali u najvećoj mjeri prenose sadržaje drugih izvora, prije svega informativnih agencija (SRNA, FENA). Ovakav pristup objavljivanja sadržaja dovodi u pitanje vjerodstojnost istih. Ne postoje dodatni izvori koji bi mogli potvrditi tačnost podatka, samo se navodi agencija od koje je sadržaj preuzet. U 60% slučajeva portali nisu dali odgovor na sva novinarska pitanja, koja predstavljaju ključ za tačan sadržaj. Na ovo se nadovezuje i neadekvatno argumentovanje sadržaja. Oba portala vizuelno potkrepljuju svoje sadržaje korišćenjem fotografija, dokumenata i video zapisa. Međutim, ono što upućuje na lošu stranu je činjenica da su u većini tekstova izvori tajni, anonimni, bliski redakciji. Takvo novinarstvo ne poštuje pravo čitaoca na  potpunu informaciju.

Internet predstavlja globalni medij, što znači da je svima podjedanko dostupan u većini dijelova svijeta. Samim tim portali kao medijski kanali mogu imati široku upotrebu. Činjenica da je najviše objavljenih sadržaja upravo vezan za BiH opravdava funkciju koju internet portali imaju u društvu u smislu aktuelnosti. Međutim, sadržaji su sve više okrenuti negativnostima. Svaki četvrti sadržaj ilustrovan je nekim vidom nasilja, konflikta, bizarnosti i šokantnosti. („Guber stvara gvozdeni pijesak“, „Australac dijeli kupku sa krokodilom“, „Nove droge brže od države“, „Beba se smije kao da je nekog jako gadno preveslala“). Ovakvi naslovi govore i u prilog tome  da većina sadržaja objavljenih na internetu nemaju nikakvu kulturološku i informativnu vrijednost. Ono što je potrebno izdvojiti je činjenica da portal Cafe.ba ima najviše objavljenih sadržaja vezanih za inostrane aktere. Ako rezultate sagledamo zbirno, dolazimo do zaključka da je zastupljenost sadržaja vezanih za svijet na zavidnom drugom mjestu (17,85%).

Aktuelnost događaja je važna dimenzija u sadržaju internet portala. Ono što zabrinjava je činjenica da je u posmatranom periodu bilo manje objavljenih sadržaja koji su vezani za tekuće događaje, u odnosu na one koji su vezani za prošle ili događaje koji se ne mogu svesti ni pod jednu vremensku dimenziju. Entitet Republike Srpske je u ovom segmentu zanemaren, jer je na portalu Klix.ba bilo najmanje objavljenih sadržaja koji su vezani za ovaj entitet.

Novinarski jezik je u analizi dobio najmanje ocjene. Sadržaji obiluju metaforama i obojenim jezikom. Sve je više sadržaja koji se mogu okarakterisati upotrebom dvosmislenih riječi i izraza („Putinu pomažu vanzemaljci“, „Nepal preklinje: Molimo sve da prestanu kenjati, Mont Everest je prepun govana).  Pravopis, preciznost i gramatika takođe nisu svojstveni pomenutim portalima; „Malodobna pješakinja zadobila teže tjelesne povrede“.

Ono što je na samim marginama novinarstva je princip isključenosti, što je pokazala analiza putem SMELL testa. U 80% sadržaja, zbog nemarnosti ili uređivačke politike, izostalo je mišljenje druge strane, iako je tematika to zahtijevala. Vijest o protestu udruženja „švajcarski franak“ govori u prilog iznesenoj tvrdnji.  Naime, Klix.ba (28.02.2015.) je podvukao kako je do protesta došlo zbog nemarnosti banaka i vlasti u RS, što je dovelo do niza finansijskih problema, članova ovog udruženja. Međutim , bez ikakvog obrazloženja, ovaj portal nije prikazao stav vlasti u RS. Sve je ostalo na prenošenju izjava, predsjednika pomenutog udruženja. Kako u ovoj tako i u većini  objavljenih vijesti, nismo dobili adekvatan prikaz nekog događaja. Vijesti koje su vezane za političku scenu BiH pokazuju diskriminaciju od strane portala Klix.ba. Tabela 2. Pokazuje zastupljenost entiteta na oba portala.

Ovakav odnos prema entitetima uslovio je i niz logičkih grešaka na portalu Klix.ba. Ovaj portal je 01.03.2015. objavio tekst pod naslovom „Sretan dan nezavisnosti BiH!“. U daljem tekstu se navodi da se 1. mart kao dan državnosti proslavlja samo u Federaciji BiH. Osim što nije obrazloženo zašto je to tako, uslijedila je i logička greška non sequiturus – ne slijedi. Iz naslova nije uslijedilo da je to praznik države BiH, već praznik entiteta Federacije BiH. U tekstu o kršenju ljudskih prava u BiH konstantno se provlačila greška innuendo – prikriveno impliciranje (25.02.2015.). Potencirano je da su građani izloženi nekoj vrsti diskriminacije po mjestu boravka. Teza je potkrijepljena izjavom iz „Centra za socijalni rad“ na sljedeći način: „Neka prava se ostvaruju po mjestu boravka ili  uopšte nisu zagarantovana. Prava ne mogu biti neka, već određena i kao takva moraju se navesti. Ako u tezi  navedete da su građani izloženi nekoj vrsti diskriminacije, uzeta izjava bi trebala precizirati ili opravdati tvrdnju. U ovom slučaju se to nije desilo.

Analiza pokazuje da portali koji spadaju u najposjećenije na teritoriji BiH, ne mogu biti okarakterisani kao informativno i kvalitetno mjesto na kome se prezentuje odgovorno novinarstvo i novinarska profesija. Naglašava se jeftina zabava, dok se novinarski rad ograničava na površnost i potrošnost. U trci za materijalnim vrijednostima novinarstvo na internetu podleglo je apsolutnoj komercijalizaciji.

Izvor slike: Klix.ba, isječak

Share.

About Author

Leave A Reply